Na inicijativu Međunarodne federacije za multiple sklerozu u svijetu se svakog 30. maja obilježava Svjetski dan multiple skleroze. Posvećen je podizanju svijesti o ovom nevidljivom, ali izazovnom oboljenju koje pogađa milione ljudi širom svijeta. Ovaj dan je prilika da pokažemo solidarnost i podršku oboljelima i njihovim porodicama i podstaknemo razumijevanje i empatiju društva prema onima koji svakodnevno vode svoju tihu bitku.

Multiple skleroza (MS) je hronična upalna bolest centralnog nervnog sistema, što znači da upalna oštećenja mogu zahvatiti veliki i mali mozak, moždano stablo i kičmenu moždinu. MS se javlja u svim životnim dobima, ali je najčešća između 18. i 50. godine života i češće se javlja kod osoba ženskog pola. Bolest je nepoznatog uzroka i nepredvidivog toka. Današnja saznanja i rezultati brojnih istraživanja ukazuju na to da je multiple skleroza autoimuna bolest koja nastaje usled dejstva faktora iz okoline, ali i genetske predispozicije za MS. Pušenje, gojaznost i nedostatak vitamina D takođe mogu uticati na pojavu ove bolesti.

Načelnik Odjeljenja za neurologiju u JZU Bolnica „Sveti Vračevi“ Bijeljina dr Goran Maksimović kaže da ne postoji jedan specifičan test koji potvrđuje MS, već se dijagnoza zasniva na prisustvu upalnih lezija u centralnom nervnom sistemu, uz isključenje drugih bolesti sa sličnom simptomatologijom.

-          Dijagnoza multiple skleroze (MS) postavlja se na osnovu kliničke slike, neurološkog pregleda i snimanja magnetnom rezonancom (MRI). Nakon toga radi se set seroloških testova radi isključivanja diferencijalno-dijagnostičkih stanja, prvenstveno lajmske bolesti (uzrokovane ugrizom krpelja), koja može imitirati simptome različitih neuroloških oboljenja. Takođe se testiraju HIV, hepatitis B i drugi relevantni markeri. Ukoliko postoji osnovana sumnja na demijelinizujuće oboljenje centralnog nervnog sistema (DDOCNS), uvodi se kortikosteroidna terapija. Nakon inicijalne obrade i terapije, pacijenti se upućuju na dalje dijagnostiku na Kliniku za neurologiju UKC Banjaluka, pojasnio je dr Maksimović.

To je bolest za koju ne postoji izliječenje, ali se adekvatnom terapijom mogu smanjiti i ublažiti simptomi i poboljšati kvalitet života pacijenata. Ljudi sa MS često govore da im tretmani u kojima se ne koriste lijekovi, kao što su vježbe i adekvatan odmor, pomažu da svoj život održe aktivnim. Fizička aktivnost i vježbe mogu znatno ojačati oslabljenu muskulaturu i poboljšati koordinaciju.

Iako simptomi i tok bolesti mogu biti različiti, zajedničko svih oboljelih je borba sa nepredvidivošću, umorom, gubitkom osjećaja, smetnjama u kretanju (poremećaj pokreta ili slabost u mišićima ekstremiteta, trnci), oslabljenog vida, poremećaja ravnoteže, problemi sa pamćenjem i mnogim drugim teškoćama koje često nisu vidljive na prvi pogled.

Miroslav Vukomanović predsjednik Udruženja oboljelih od multiple skleroze Republike Srpske kaže da ovogodišnji moto kampanje koje Udruženje oboljelih od multiple skleroze Republike Srpske provodi je “Terapija za sve” i ima za cilj zagovaranje ranijeg početka liječenja o kojem zavisi sam tok bolesti za sve osobe koje žive sa multiple sklerozom.

-          Više od 15 osoba mlađih od 18 godina imaju dijagnozu MS-a a najmlađi pacijent ima samo 12 godina. Najveći problem ovih pacijenata je nedostupnost terapija za liječenje. Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske trenutno snosi troškove za samo 270 terapija što iznosi 10% od ukupnog broja oboljelih, ističe Vukomanović.

Multiple skleroza se registruje širom planete, ali njena rasprostranjenost znatno varira od regiona do regiona. Prema podacima Međunarodne federacije oboljelih od MS-a u svijetu trenutno 2.9 miliona osoba vodi bitku sa ovom bolešću. Najviše slučajeva bilježi se u sjevernim krajevima Evrope, zatim u Sjevernoj Americi i Australiji, gdje broj oboljelih dostiže približno 100 na svakih 100.000 stanovnika. U određenim područjima, poznatim kao žarišta, poput Škotske i Farskih ostrva, taj broj je čak tri puta veći.

Suprotno tome, na Azijskom kontinentu učestalost bolesti je znatno manja – oko 5 slučajeva na 100.000 ljudi. Zanimljivo je da se kod autohtonih naroda u Sjevernoj i Južnoj Americi, kao i u Australiji, multiple skleroza gotovo ne pojavljuje. Slična situacija važi i za Eskime, Laponce i Rome, kod kojih je prisustvo ove bolesti izuzetno rijetko. Na prostoru Hrvatske, najizraženije žarište nalazi se u regiji Gorskog Kotara, tačnije u okolini Čabra. Kada je riječ o Republici Srpskoj, sa ovom dijagnozom trenutno živi preko 2.500 osoba.

Najnovije vijesti

Vidi sve

PUŠENJE RAZVIJA PSIHIČKU ZAVISNOST

PUŠENJE – LEGALNI UZROK SMRTI KOJI SE MOŽE IZBJEĆI

„TERAPIJA ZA SVE“ 30. MAJ - Svjetski dan oboljelih od multiple skleroze