U okviru Odjeljenja za internističke grane obavljaju se sledeći poslovi: specijalistička i supspecijalistička zdravstvena zaštita iz oblasti opšte interne medicine, gastroenterohepatologije, reumatologije, endokrinologije, opšte kardiologije, invazivne i interventne kardiologije, onkologije, infektologije i dermatovenerologije.
Odsjek za opštu internu medicinu
Odsjek za gastroenterologiju
Odsjek za reumatologiju
Odsjek za endokrinologiju
Odsjek za opštu kardiologiju
Odsjek za interventnu kardiologiju sa koronarnom jedinicom
Odsjek za onkologiju
Odsjek za infektologiju
Odsjek za dermatovenerologiju
Urgentna internistička ambulanta
Opšta internistička ambulanta
Gastroenterološka ambulanta
Reumatološka ambulanta
Kardiološka ambulanta
Onkološka ambulanta
Infektološka ambulanta
Dermatovenerološka ambulanta
Endokrinološka ambulanta
Ultrazvuk trbuha (abdomena) je dijagnostički metod kojim se prikazuje struktura različitih organa u trbušnoj duplji. To je bezbolan, neinvazivan način pregleda jetre, žučne kese, žučnih puteva, pankreasa, slezine, oba bubrega, nadbubrežnih žlezdi, mokraćne bešike, prostate (kod muškaraca), kao i velikih krvnih sudova i limfnih čvorova u trbušnoj šupljini. Pregled je potpuno bezbolan traje oko 30 minuta. Ovim pregledom NE MOŽE se sagledati struktura želuca, tankog i debelog creva zato što su to šuplji organi ispunjeni gasom.
Ultrazvuk abdomena predstavlja pouzdanu i efikasnu metodu u otkrivanju i praćenju različitih oboljenja organa u trbušnoj duplji:
- Urođene anomalije, zapaljenske promjene, ciste.
- Benigni i maligni tumori.
- Ciroza jetre, prisustvo kamena u žučnoj kesi ili bubregu.
- Prisustvo slobodne tečnosti (ascit/ascites) u trbušnoj duplji.
- Proširenje (aneurizma) i naslage (plakovI) na velikim krvnim sudovima itd.
Izvodi se tako što ispitanik leži na krevetu za pregled, nakon čega ljekar stavlja poseban gel na površinu ultrazvučne sonde. Sonda je mali uređaj koji šalje i prima ultrazvučne talase i postavlja se na trbuh pacijenta. Gel ima ulogu da poboljša provodljivost ultrazvučnih talasa i eliminiše vazduh između kože i sonde. Pregled ne nosi nikakav rizik.
PRIPREMA
- Ne smijete jesti 4 sata prije pregleda. Posljednji obrok koji ćete imati pred snimanje treba da bude lagan npr. parče dvopeka i šolja čaja.
- Potrebno je da 1,5 sat prije pregleda popijete oko 3-4 čaše tečnosti (vode) u roku od pola sata i da nakon toga ne mokrite.
- Poželjno je da ne uzimate hranu koja nadima (pasulj, kupus, grašak, boraniju…) dva do tri dana prije pregleda.
- Nakon ultrazvuka abdomena se možete nesmetano vratiti svojim uobičajenim aktivnostima.
Gastroskopija je pregled gornjih dijelova sistema organa za varenje (jednjaka, želuca i dvanaestopalačnog crijeva). Gastroskop je instrument kojim se obavlja pregled i koji omogućava da se unutrašnjost ovih organa za varenje vidi na monitoru. Pregled traje 30 minuta.
Gastroskopija se obavlja u cilju:
- U cilju ispitivanja uzroka sljedećih simptoma: mučnine, bola u želucu, krvarenja itd.
- U cilju otkrivanja i liječenja različitih bolesti ovog dijela sistema za varenje (zapaljenja, tumora...)
- U cilju liječenja određenih stanja (krvarenje, prisustvo stranog tijela…
Procedura se izvodi u lokalnoj ili kratkotrajnoj opštoj anesteziji. U lokalnoj anesteziji pregled nije bolan, ali je neprijatan. Sve češće se savjetuje primjena kratkotrajne opšte anestezije. Procedura se izvodi uz pomoć gastroskopa. Gastroskop je dugačka fleksibilna cev sa video kamerom na vrhu koja se preko usta, korena jezika i ždrela uvodi u gornje dijelove sistema organa za varenje. Tokom procedure moguće je uzeti malu količinu tkiva za patohistološku analizu.
Rizici tokom gastroskopije:
- Krvarenje, povreda zida organa za varenje, infekcija.
- Osećaj nadimanja, suvoće grla, nelagode pri gutanju, grčevi.
PRIPREMA
- Ne smijete jesti i uzimati tečnost 8 sati prije procedure (noć prije procedure). Možete uzeti svoju redovnu terapiju sa malo vode najkasnije 2 sata prije procedure. Nemojte pušiti cigarete.
- Ukoliko bolujete od šećerne bolesti posavetujte se sa Vašim ljekarom o korigovaju doze insulina.
- Ukoliko uzimate lijekove koji sprečavaju zgrušavanje krvi (Aspirin, Plavix, Clopidix, Farin, Sincum, Sintrom, Pradaxa, Xarelto, Eliquis, Fraxiparin) posavjetujte se sa Vašim ljekarom o korigovanju doze leka.
Preporučuje se da na proceduru dođete u pratnji. Nemojte samostalno upravljati motornim vozilom. Nakon procedure nemojte ići na posao i odmarajte se. Poslije dva sata možete jesti i piti. Preporučuje se da to budu hladni napici i lagana kašasta hrana.
Kolonoskopija je endoskopska procedura koja omogućava pregled debelog crijeva i završnog dijela tankog crijeva. Kolonoskop je instrument kojim se obavlja pregled i koji omogućava da se unutrašnjost debelog crijeva i završni dio tankog crijeva vidi na monitoru. Pregled traje 30-45 minuta.
Kolonoskopija se radi:
- U cilju ispitivanja uzroka pojave sljedećih simptoma i znakova: bola u trbuhu, pojave svježe krvi u stolici, crne prolivaste stolice, hroničnog zatvora, hroničnog proliva (dijareja) i drugi.
- U cilju ranog otkrivanja zloćudnog tumora (karcinoma) debelog crijeva
- U cilju uzimanja tkiva za biopsiju i otkrivanja upale ili tumora (malignog ili benignog).
- U cilju uklanjanja polipa (terapijska namjena).
Procedura se izvodi u lokalnoj ili kratkotrajnoj opštoj anesteziji. U lokalnoj anesteziji pregled nije bolan, ali je neprijatan. Sve češće se savjetuje primjena kratkotrajne opšte anestezije. Izvodi se uz pomoć kolonoskopa. Kolonoskop je dugačka fleksibilna cijev sa video kamerom na vrhu koja se uvodi kroz čmar preko cjelokupnog debelog crijeva do ušća debelog u tanko crijevo. Kako bi se omogućio adekvatan pregled sluznice, vazduh se uvodi u debelo crijevo zbog čega možete imati grčeve ili pozive na pražnjenje.Tokom procedure moguće je uzeti malu količinu tkiva za patohistološku analizu.
Rizici kod sprovođenja kolonoskopije:
- Alergijska reakcija na anestetik ili lijek koji se daje prije intervencije.
- Krvarenje sa mjesta sa kog je uzeto tkivo za biopsiju ili sa mjesta sa kog je uklonjen polip.
- Povreda zida debelog crijeva (perforacija) instrumentom.
PRIPREMA
- Kako bi se kolonoskopija adekvatno obavila, debelo crijevo treba biti oslobođeno sadržaja, što se može postići upotrebom lijekova koji prazne crijeva i dijetom. Priprema u većini slučajeva počinje 24 sata prije pregleda. Isplanirajte svoje obaveze, jer je neophodno da dan prije kolonoskopije budete blizu toaleta. U nekim slučajevima priprema za kolonoskopiju je duža i mora se obavljati u bolničkim uslovima.
- Dan prije procedure ne smijete jesti čvrstu hranu. Možete unositi nealkoholne bistre napitke: bistre supe, bistre voćne sokove, čaj, vodu. Izbjegavajte crvene napitke. Noć prije procedure nemojte ništa jesti i piti. Možete uzeti svoje lijekove sa malom količinom vode.
- Kao lijek za pripremu se najčešće koristi Moviprep prašak i to na sledeći način: U postupku se koriste dvije litre Moviprepa. Preporučuje se tokom postupka obavezno popiti jednu litru bistre tečnosto, što može biti voda, bistra supa, voćni sok bez komadića voća, bezalkoholno piće, čaj i/ili kafa bez mlijeka. Litra Moviprepa sastoji se od jedne ‘vrećice A’ i jedne ‘vrećice B’ otopljene zajedno u vodi kako bi se dobila jedna litra rastvora. Napravljeni rastvor treba popiti u roku od 1-2 sata. Ovaj postupak se mora ponoviti s drugom litrom Moviprepa kako bi se dovršio tretman. Ovaj se postupak može sprovesti ili u podijeljenim dozama (jedna litra Moviprepa popije se veče prije kliničkog postupka, a druga litra Moviprepa rano ujutro na dan kliničkog postupka) ili u pojedinačnoj dozi (dvije litre Moviprepa popiju se veče prije kliničkog postupka ili se dvije litre Moviprepa popiju ujutro na dan kliničkog postupka). Bolesnike treba savjetovati da uzmu u obzir vrijeme putovanja do bolnice. U razdoblju od početka postupka uzimanja Moviprepa do završetka kliničkog postupka ne smije se uzimati čvrsta hrana.
- Ukoliko bolujete od šećerne bolesti posavjetujte se sa Vašim ljekarom o korigovaju doze insulina prije procedure.
- Ukoliko uzimate lijekove koji sprečavaju zgrušavanje krvi (Aspirin, Plavix, Clopidix, Farin, Sincum, Sintrom, Pradaxa, Xarelto, Eliquis, Fraxiparin) posavjetujte se sa Vašim ljekarom o korigovanju doze lijeka prije procedure.
Ukoliko se kolonoskopija izvodi u opštoj anesteziji nije preporučljivo da sljedeća 24 sata radite i vozite. Poželjno je da na intervenciju dođete u pratnji. Možete osjećati naduvenost ili ispuštati gasove (ovi simptomi prolaze nakon nekoliko sati). Čajevi i voda se mogu piti nakon 2 sata, nakon toga možete imati lagani obrok. Ako imate jak bol u stomaku, temperaturu veću od 38 C ili jače krvarenje, javite se odmah ljekaru.
Ultrazvuk srca sa kolor doplerom je neinvazivni, bezbolni, dijagnostički postupak kojim se ispituje građa i funkcija srca kao i protok krvi pomoću zvučnih talasa visoke frekvencije. Običan ultrazvučni pregled daje sliku srca i krvnih sudova, ali ne može da prikaže protok krvi što se postiže uz pomoć kolor Doplera. Ultrazvuk srca uz pomoć kolor Doplera može da pomogne u dijagnostikovanju mnogih kardiovaskularnih problema kao što su: Krvni ugrušci – tromboza, Bolesti srčanih zalisaka , Urođene srčane mane, Začepljenje arterije – okluzije, Procjena oštećenja srca poslije infarkta, Bolesti miokarda i perikarda (miokarditis, perikarditis). Na ovaj način može i da se prati napredovanje svih srčanih bolesti kao i da se provjeri efekat operacije ili liječenja lijekovima. Tokom izvođenja procedure pacijent leži na lijevom boku sa savijenom rukom u laktu koju je stavio ispod glave. Na vrh ultrazvučne sonde se stavlja gel, a potom doktor prelazi sondom preko grudnog koša. Kretanje krvi na monitoru je obojeno crvenom i plavom bojom koje pomažu u tačnom određivanju problema. Možda će pacijent morati da mijenja položaj u toku pregleda kako bi doktor bolje vidio određene dijelove srca. Pri tome može od njega da traži i da povremeno zaustavi disanje. Ovaj dijagnostički postupak ne nosi nikakve rizike po zdravlje pacijenta. Nikakva posebna priprema nije potrebna. Ako je ranije rađen doppler echocardiogram potrebno ga je ponijeti sa sobom na pregled. Pacijent prije ovog postupka može da uzme svoju redovnu terapiju. Čitav postupak traje manje od 30 minuta. Nakon njega pacijent se vraća svojim uobičajenim aktivnostima.
Test opterećenja srca (ergometrija) je postupak kojim se utvrđuje uticaj fizičkog napora na rad srca. Fizičko opterećenje može dovesti do poremećaja srčanog rada koji se ne mogu uočiti pri radu srca u miru. Test traje tridesetak minuta. Izvodi se u cilju:
- U cilju otkrivanja, dokazivanja i praćenja koronarne bolesti srca (koronarne arterije ishranjuju srčani mišić);
- U sklopu otkrivanja i utvrđivanja poremećaja srčanog ritma (aritmija);
- U cilju praćenje efekata i uspešnosti terapije.
Test se izvodi tako što pacijent hoda na traci za trčanje ili vozi bicikl. Prvo će hodati/voziti bicikl/ sporo, a, kako test napreduje, brzina i otpor na biciklu/nagib na traci će se povećavati ( raste fizičko opterećenje ).
Tokom testa sve vreme se prati:
- Električna aktivnost srca ( EKG);
- Vrednost krvnog pritiska; broj otkucaja srca u minuti i disanje;
Test traje dok se ne postigne određeni broj otkucaja srca u minuti (određena srčana frekvenca) ili se test prekida u svakom trenutku ukoliko test ne možete da nastavite ili imate neku od sljedećih tegoba: bol u grudima, gušenje, vrtoglavicu, nesvjesticu, lupanje ili preskakanje srca. Veoma rijetko može doći do pada vrijednosti krvnog pritiska ili poremećaja srčanog ritma. Izuzetno rijetko može doći do nastanka srčanog udara.
Priprema:
- Minimum 2 sata prije (preporučuje se i duže) nemojte jesti, piti i pušiti;
- Možete uzeti samo odredjene lijekove (neki lijekovi se privremeno obustavljaju dan ili dva ranije,da bi test bio validan)
- Ukoliko koristite pumpice ponesite ih sa sobom i obavestite medicinskog radnika koju bolest pluća imate;
- Obucite udobnu odjeću i obujte udobnu obuću kako biste mogli da uradite test;
Nakon testa, nekoliko sekundi ćete stajati, pa ćete sledećih 5 minuta zauzeti sjedeći položaj (a za to vrijeme će se pratiti EKG, krvni pritisak i broj otkucaja srca u minuti). Nakon testa možete se vratiti svojim uobičajenim dnevnim aktivnostima.
Farmakološki-dobutaminski stres ehokardiografski pregled je metoda za otkrivanje i praćenje koronarne bolesti tj. pomaže da se otkrije uzrok bola u grudima i omogućava blagovremenu dijagnostiku bolesti (suženja) koronarnih krvnih sudova. Pogodan je kada ne može da se uradi klasičan ergometrijski test zbog slabije fizičke kondicije, hipertenzivne bolesti, bolesti koštano-mišićnog sistema, starosti i dijabetesa. Za vrijeme testa mjeri se električna akitvost srca - EKG, krvni pritisak i radi se ultrazvuk srca dok se intravenski daje lijek Dobutamin koji ubrzava i pojačava srčani rad i simulira uticaj fizičke aktivnosti na srce.
- Dobutaminski stres eho test se radi:
- Da bi se otkrio uzrok bola u grudima
- Blagovremenog dijagnostikovanja suženja krvnih sudova srca i angina pektoris
- Da bi se utvrdilo stanje srca nakon infarkta miokarda
- Da bi se utvrdila prohodnost krvnih sudova nakon revaskularizacije koronarnih arterija (PCI i ugradnjom stenta ili bajpasom)
- Da bi se utvrdilo da li je potrebna operacija aortnog zaliska.
Za vrijeme testa mjeri se električna akitvost srca - EKG, krvni pritisak i radi ultrazvuk srca dok se intravenski daje lijek Dobutamin koji ubrzava i pojačava srčani rad. Doza se postepeno povećava, čime dolazi do postepenog opterećenja srca uzimajući u obzir starost pacijenta i bolest srca. Test je sasvim komforan za pacijenta jer on leži, a opterećenje srca se postiže farmakološkim putem. Prvo se plasira i.v. kanila (“braunila”) u venu ruke i povezuje sa infuzionom sistemom kojim se Dobutamin ubrizgava u cirkulaciju. Zatim se na drugu ruku postavlja manžetna i povezuje na aparat za automatsko mjerenje krvnog pritiska. Pacijent leži na krevetu na lijevom boku, kako bi ljekar ultrazvučno mogao da prati sve neophodne parametre i posmatra srčane kontrakcije. Nakon početka ubrizgavanja lijeka na svaka 3 minuta se pojačava brzina davanja lijeka koju pacijent dobija. Doza se određuje prema tjelesnoj težini pacijenta. Prije testa, sve vrijeme tokom testa i određeno vrijeme nakon njega, radi se ultrazvuk srca, da bi se po konačnom završetku snimanja vršila detaljna analiza i upoređivanje nalaza u svim navedenim fazama testa. Od posebnog interesa je procjena pokretljivosti, odnosno kontraktilnosti zidova srčanog mišića. Test traje 30-45 minuta. Na kraju testa najčeće se intravenski daje antidot Dobutamina (Presolol), sa ciljem da se srčana frekvenca i kontraktilnost vrate na nivo prije testa. Ovaj pregled je u današnje vrijeme rutinski postupak, sa malo rizika. Uprkos najvećoj predostrožnosti, ipak postoji mogućnost da u rijetkim prilikama dođe do komplikacija (Bol u grudima za vrijeme testa, Osećaj nesvjestice, Problemi sa disanjem, Ekstremni skok krvnog pritiska (hipertenzivna kriza), Srčana aritmije, koje su najčešće blage (preskci srca), retko se dešavaju ozbiljnije aritmije, kao npr. apsolutna aritmija, Akutna srčana slabost, Srčani udar – izuuetno rijetko).
PRIPREMA:
Dvadesetčetiri časa prije testa pacijent treba da izbjegava teže fizičke poslove, a noć uoči testa da provede u odmoru i spavanju. Na dan testa : Uobičajenu terapiju uzimati redovno; Nemojte jesti (izuzev oboljelih od diabetesa), piti kafu, čaj, alkohol, niti pušiti 3 sata prije testa; Nemojte uzimati najmnje 48 sati prije testa lijekove iz grupe beta blokatora. Antagonisti kalcijuma bi takođe trebalo da se obustave 48 sati prije izvođenja testa u dogovoru sa kardiologom. Ako uzimate diuretik – potrebno je uz kompletnu krvnu sliku odrediti i novo kalijuma u krvi. Odmah nakon testa pacijent može da se vrati svojim uobičajenim aktivnostima.
24-satni holter monitoring krvnog pritiska je brza, bezbolna i neinvazivna metoda kojom se krvni pritisak mjeri u određenim vremenskim intervalima. Holter je mali, nosivi uređaj koji registruje vrijednosti krvnog pritiska. Snimanje traje jedan dan (24 sata). Tokom jednokratnog mjerenja krvnog pritiska na ambulantom pregledu dobijaju se vrijednosti krvnog pritiska u momentu mjerenja. Ponekad ovaj način mjerenja ne daje doktoru dovoljno informacija, zbog toga je potrebno uraditi 24-satni holter monitoring. Radi se u cilju otkrivanja dnevnih i noćnih varijacija (promjena) vrijednosti krvnog pritiska, fenomena “bijelog mantila” (porast krvnog pritiska uzrokovan strahom od doktora, a ne oboljenjem), povišenih ili sniženih vrijednosti krvnog pritiska (kod djece, starijih osoba, adolescenata, trudnica), „maskiranih” povišenih vrijednosti krvnog pritiska; U cilju praćenja efekata liječenja (terapije). Tokom procedure, na Vašu nadlakticu postavlja se manžetna koja je povezana sa holter uređajem koji se nalazi u torbici, a koju ćete nositi pričvršćenu oko pojasa. Manžetna se naduvava i krvni pritisak se mjeri tokom dana na svakih pola sata, a tokom noći na sat vremena. Dok nostite holter uređaj dozvoljeno je da obavljate sve uobičajene aktivnosti. Neophodno je da vodite dnevnik aktivnosti i tegoba u kome ćete upisivati šta ste radili tokom 24-časovnog snimanja i koje ste smetnje imali (ukoliko ste ih imali). Izuzetno je važno da sve smetnje i aktivnosti upišete u dnevnik! Nakon 24 sata doći ćete kod ljekara da vratite uređaj i donesete dnevnik aktivnosti i smetnji. Vaš ljekar će uporediti vrijednosti krvnog pritiska sa tegobama i aktivnostima iz dnevnika i saopštiće Vam i objasniti rezultate ispitivanja. Nošenje holtera krvnog pritiska je potpuno bezbolna procedura i ne nosi rizik. Možete osjetiti laku nelagodnost prilikom pumpanja manžetne tokom mjerenja krvnog pritiska. Tokom nošenja uređaj ne smije da se pokvasi zato što će se pokvariti. Zbog toga je zabranjeno da se tog dana kupate, tuširate ili plivate. Istuširajte se neposredno prije nego što snimanje počne. Nakon procedure možete se vratiti obavljanju svojih redovnih dnevnih aktivnosti.
Dermoskopija je dijagnostička metoda posmatranja promjena na koži uz pomoć dermatoskopa, instrumenta koji povećava vidno polje uz polarizovano ili nepolarizovano svjetlo, a primarno značenje ima u evaluaciji pigmentnih promjena na koži. Radi se nakon kliničkog pregleda, a omogućava posmatranje epidermalnih i dubljih struktura gornjeg dermisa. Ona pomaže dermatologu razlikovati melanocitne od nemelanocitnih promjena, a najveće joj je značenje u ranoj dijagnostici melanoma.
Melanom je zloćudni tumor kože koji može nastati malignom alteracijom iz madeža ili kao promjena na koži koje prije nije bilo. Melanom postaje potencijalno izlječivi karcinom ako je otkriven dovoljno rano i liječen u ranoj fazi, a za razliku od drugih karcinoma, relativno lako se može detektovati redvnim pregledima kože. Dermatoskopija je pomoć pri razlikovanju različitih tumora na koži (keratoza, dermatofibroma, hemangioma, bazocelularnih, odnosno planocelularnih karcinoma i drugih promjena). Dermatoskopski pregled nam pomaže dijagnostikovati tip promjene i odrediti kada je određenu promjenu potrebno ukloniti. Digitalna dermatoskopija omogućava praćenje sumnjivih madeža koji se mijenjaju tokom vremena, pri svakom pregledu fotografije se čuvaju i upoređuju s prethodnima te se u slučaju pojave određenih promjena u posmatranoj leziji postavlja indikacija za njeno uklanjanje. Posebno je značajna metoda praćenja kod osoba s povišenim rizikom za nastanak melanoma, a to su osobe koje imaju:
- sindrom atipičnih (displastičnih) nevusa
- istoriju bolesti zbog melanoma ili drugog karcinoma kože (ili neko u njihovoj porodici)
- veliki broj madeža na tijelu
- svijetlu put i uopšteno su vrlo osjetljive na izlaganje suncu (crvenokose osobe, s pjegama)
- opekotine od sunca koje su se dogodile u djetinjstvu i adolescenciji
- hronična izloženost UV zračenju zbog profesije ili hobija
Pregled madeža preporučuje se učiniti jednom godišnje, a kod osoba s povišenim rizikom češće prema savjetu dermatologa.
Prednost pregleda madeža uz pomoć digitalnog dermatoskopa:
- Standardizovani pregled madeža prilikom svake kontrole
- Praćenje razvoja madeža tokom vremena – poređenje izgleda madeža s prethodnim
- Dubinska analiza strukture, oblika i boje madeža
- Fotodokumentacija – pomaže pri odluci o potrebi za hirurškim uklanjanjem madeža
Kriptoterapija se primjenjuje u liječenju benignih, premalignih i malignih lezija na koži. Terapiji se pristupa nakon kliničkog pregleda. Ovu jednostavnu metodu sprovode ljekari specijalisti dermatovenerologije. Tečni azot, koji je na temperaturi od minus 194 stepena Celzijusa, aplikuju se iz sprej boce, u trajanju od 10-30 sekundi, na željenom mestu, uz maksimalnu poštedu ostale kože. U zavisnosti od veličine i lokalizacije promjene koju treba tretirati, koriste se odgovarajući nastavci. Okolna koža se zaštiti, kako bi se hladnoćom, tj. zamrzavanjem, djelovalo ciljano. Vrijeme ispuštanja tečnog azota i udaljenost vrha „prskalice“ (dodatka) od kože pacijenta, zavise od vrste promjena na koži i efekta koji ljekar želi da postigne. Pri pregledu, ljekar detaljno objasni korist i rizik od predložene intevencije, način primjene, tehniku izvođenja, kao i postupke, koje pacijent treba da preduzme po završenoj intervenciji. Zaleđena koža postaje bijela i potrebno je nekoliko minuta da se “odledi” i vrati u prethodno stanje. U narednih nekoliko sati, ponekad nekoliko dana, uočava se crvenilo na koži. Mogu se javiti plikovi i plitke ranice, koje zacjeljuju nakon 7-15 dana, fomirajući kraste. Kada se kraste sljušte, najčešće “otpadaju ” i promjene na koži koje su tretirane. Ukoliko se pak, krasta nasilno uklanja, mogu zaostati ožiljci, koji inače nisu očekivani. Važno je kožu uobičajeno prati vodom i sapunom. Nakon terapije neophodna je zaštita od sunca, na tretiranim područjima, s obzirom da se mogu javiti pigmentacije (fleke).
Ovom intervencijim se najčešće uklanjanju:
- bradavice na dlanovima i tabanima (Verrucae vulgaris)
- genitalne bradavice (kondilomi, polne bradavice-Condylomata acuminata) i moluske
- keratoze (braonkaste naslage na koži, koje nastaju tokom procesa starenja i izlaganja suncu) i promene po tipu Cornu cutaneum ( tzv. „kožni rog“)
- keloidni ožiljci (veći ožiljci, koji nastaju bujanjem vezivnog i kolagenog tkiva na mjestu povredjivanja ili nakon hirurške intervencije)
- površni tumori kože: dermatofibromi, bazaliomi ( Epithelioma basocellulare)- ukoliko ljekar u dogovoru sa pacijentom, nakon pregleda procjeni da je moguće tečnim azotom tretirati ove vrste tumorskih promjena
- granuloma pyogenicum (novoformirani krvni sudovi), najčešće u okolini nokatnih ploča.
Krioterapija zahtijeva ponavljane dolaske, do nestanka tretiranih promjena. Broj i učestalost tretmana zavisi od vrste, veličine, lokalizacije, brojnosti promjena, kao i individualnog odgovora pacijenta. Savjetuje se ponavljanje tretmana nakon 7-15 dana. Promene virusnog porijekla, koje su tretirane tečnim azotom, s obzirom na osobine virusa, mogu se ponovo javiti i nakon uspiješno sprovedene krioterapije. Većina pacijenata opisuje postupak, kao neprijatan, nelagodan. Posljedica je neželjene reakcije kože na hladnoću, tj. smrzavanje. Kod djece je neophodno ostvariti dobru saradnju, kako bi se procedura mogla sprovoditi.
U dermatovenerologiji podrazumijeva postupak odstranjivanja oštrom metalnom žlicom (kiretom) promjena iznad nivoa kože. Sam postupak je minimalno bolan. Prilikom postupka moguća je primjena lokalnog anestetika u obliku kreme, injekcije.
Promjene na koži koje se odstranjuju ekskohleacijom su seboroične keratoze, vulgarne bradavice, kondilomi (genitalne virusne bradavice), moluske, neki manji benigni tumori kože.
Kod sumnje na gljivičnu infekciju, potrebno je uraditi mikološku analizu. Mikološka analiza je procedura neophodna za dokazivanje i praćenje toka gljivičnih infekcija kože, kose i noktiju. Uzeti materijal se pregleda direktnom mikroskopijom i mikološkom kulturom. Direktna mikroskopija je orjentaciona dijagnostička procedura koja se izvodi odmah nakon uzimanja uzorka; Kultura gljivica se provodi sa ciljem otkrivanja uzročnika. Preporučljivo je 3-4 dana prije uzimanja materijala za mikološku analizu ne tretirati zahvaćene dijelove tijela (kožu, nokte, vlasište) ni sa čime, ne lakirati nokte i ne uklanjati sadržaj ispod nokatne ploče. Mikološka analiza noktiju se uzima posebnim instrumentom – sondom. Uzima se uzorak ispod nokatne ploče na granici zdravog i bolesnog dijela nokta, ili strugotina bolesnog dijela nokta. Uzimanje uzorka nije bolno, ali je nelagodno. Mikološka analiza kože se uzima skalpelom. Nježnim povlačenjem dobijaju se ljuske promenjene kože, koje se potom šalju u laboratoriju. Mikološka analiza vlasišta se uzima specifičnom pincetom, uzimaju se nekoliko dlaka iz zahvaćenog dijela vlasišta.
predstavlja metod primjene lokalne terapije koja se najčšće koristi kao metoda liječenja alopecije areate (gubitak dlake na pečate), a može se koristiti I za druge indikacije npr. u terapiji ožiljaka. Na radno polje se aplikuje anestetik u vidu krema 30-60 minuta prije početka procedure. Radno polje se dezinfikuje rastvorom medicinskog alkohola ,a potom se lijek- kortikosteroid aplikuje ubrizgavanjem u ramacima od 1 cm. Procedura traje oko 40- tak minuta i ponavlja se na svakih 4-6 nedjelja dok se ne dobije zadovoljavajući terapijski odgovor.
specijalista interne medicine – načelnik Odjeljenja
specijalista interne medicine, subspecijalista gastroenterologije sa hepatologijom
specijalista interne medicine, subspecijalista kardiologije – šef Odsjeka za invanzivnu i interventu kardiologiju
specijalista interne medicine, subspecijalista kardiologije – šef Odsjeka za kardiologiju
specijalista interne medicine, subspecijalista reumatologije – šef Odsjeka za reumatologiju
specijalista interne medicine, subspecijalista onkologije – šef Odsjeka za onkologiju
specijalista infektologije – šef Odsjeka za infektologiju
specijalista dermatovenerologije – šef Odsjeka za dermatovenerologiju
specijalista interne medicine – šef Odjeljenja za internističke grane
specijalista interne medicine, subspecijalista endokrinologije – šef Odsjeka za endokrinologiju
specijalista interne medicine, subspecijalista endokrinologije
specijalista interne medicine, subspecijalista kardiologije
specijalista dermatovenerologije
specijalista dermatovenerologije
specijalista interne medicine
specijalista interne medicine
specijalista interne medicine
specijalista interne medicine
specijalista interne medicine
specijalista interne medicine
specijalista interne medicine
specijalista interne medicine
specijalista interne medicine
specijalista interne medicine
specijalizant hematologije
specijalizant dermatovenerologije
specijalizant endokrinologije
specijalizant interne medicine
specijalizant interne medicine
doktor medicine, odjeljenski ljekar
doktor medicine, odjeljenski ljekar
doktor medicine, volonter
doktor medicine, volonter
doktor medicine, volonter
odgovorna sestra kardiologije, koronarne jedinice i Angio sale
glavna sestra Odjeljenja za internističke grane
odgovorna sestra Odjeljenja za internističke grane
odgovorna sestra Odsjeka za endkrinologiju
Naša misija je da postignemo harmonično blagostanje pacijenata, zaposlenih i društvene zajednice u celini.