U JZU Bolnica „Sveti Vračevi“ Bijeljina počinje sa radom dnevna bolnica za hematološke pacijente koja će biti smještena u zgradi starog grudnog odjeljenja. Prema riječima hematologa, dr Bojane Simić, hematološka dnevna bolnica omogućiće savremenji i pristupačniji vid terapije.

„Otvaranjem dnevne bolnice omogućićemo pacijentima da primaju terapiju bez potrebe za hospitalizacijom, što im u velikoj mjeri olakšava liječenje. Riječ je o pacijentima oboljelim od limfoma, hronične limfocitne i hronične mijeloidne leukemije. U dogovoru sa rukovodstvom bolnice, željeli smo da im približimo terapiju i olakšamo pristup hematološkim pregledima“, navodi dr Simić.

Dr Simić najavljuje i to da će hematološka ambulanta biti preseljena iz poliklinike u novi prostor, čime će se dodatno unaprijediti uslovi rada i boravka pacijenata.

„Zahvaljujem rukovodstvu bolnice i na nabavci mikroskopa za potrebe Odsjeka za hematologiju“, ističe dr Simić.

Svjetski dan hemofilije 2026. - „Dijagnoza: prvi korak ka liječenju”

Hemofilija – rijedak, ali ozbiljan poremećaj zgrušavanja krvi

„Hemofilija je nasljedni poremećaj krvarenja koji nastaje zbog nedostatka jednog od faktora koagulacije, najčešće faktora VIII (hemofilija A) ili faktora IX (hemofilija B). Zbog toga krv kod oboljelih ne može normalno da se zgruša, što dovodi do produženog i ponekad spontanog krvarenja. Bolest se najčešće javlja kod muškaraca, dok su žene uglavnom prenosioci, jer je povezana sa X hromozomom”.

 Ko je pogođen hemofilijom?

Koji su simptomi bolesti?

 Dijagnoza i liječenje

„Teški oblici hemofilije se najčešće dijagnostikuju kod djece u toku prve godine života. Dijagnostikuje se laboratorijskim analizama gdje se određuje nivo faktora koagulacije i genetskim testiranjem. U Republici Srpskoj ove analize se rade samo u Univerzitetsko kliničkom centru RS u Banjaluci. Danas je liječenje znatno unaprijeđeno i zasniva se na nadoknadi nedostajućeg faktora putem intravenskih terapija. Međutim, kod pacijenata kod kojih primjena faktora koagulacije dovodi do stvaranja inhibitora (antitijela) ili kod pacijenata kod kojih je intravenstka primjena lijeka onemogućena zbog oštećenih krvnih sudova, uključuje se lijek nove generacije koji se aplikuje subkutano (pod kožu). Razvoj lijekova za liječenje hemofilije koji nisu faktori koagulacije i njihovim prednostima za pacijente bila je jedna od tema stručnog skupa hematologa u Mostaru kojem sam prisustvovala. Savremeni pristup podrazumijeva i preventivno liječenje (profilaksu), čime se značajno smanjuje rizik od krvarenja i poboljšava kvalitet života pacijenata.