Tim laboratorije čine angažovani molekularni biolog iz Beograda, prof. dr Nikola Tanić, molekularni biolozi Danijela Blagojević i Ivana Milanović, te laboratorijski tehničar Aleksandra Savić.

Prema riječima dr Sande Lazić, rukovodioca Službe, u PCR laboratoriji svakodnevno se vrši detekcija različitih patogena što kliničarima omogućava postavljanje precizne i pravovremene dijagnoze.

- humanog papiloma virusa (HPV),

- hepatitis B virusa (HBV) i hepatitis C virusa (HCV),

- hlamidije (Chlamydia trachomatis) i

- kompleksa Mycobacterium tuberculosis

Humani papiloma virus (HPV) - najčešći polno prenosivi virus

Dr Sanda Lazić: Tokom života, čak 50–70% polno aktivnih osoba doći će u kontakt s ovim virusom. U većini slučajeva, infekcija prolazi spontano zahvaljujući odbrambenom sistemu organizma.

Poznato je više od 150 tipova HPV-a, od kojih najmanje 40 može izazvati promjene u genitalnoj regiji. Neki od njih uzrokuju benigne promjene, poput genitalnih bradavica (kondiloma), i svrstavaju se u "tipove niskog rizika" – na primer, tipovi 6, 11, 42–44. Drugi, tzv. "tipovi visokog rizika" (npr. 16, 18, 31, 45), povezani su s razvojem karcinoma grlića materice, kao i sa prekanceroznim i kanceroznim promjenama na anusu, usnoj šupljini, grlu, vulvi, vagini i penisu.

Vakcinacija protiv HPV-a, preporučena u uzrastu od 11 do 12 godina, može spriječiti više od 90% karcinoma izazvanih ovim virusom. Kondom pruža djelimičnu zaštitu, ali ne potpunu, jer ne pokriva cijelu genitalnu regiju. Godišnje se u našoj PCR laboratoriji uradi oko 2000 analiza na HPV.

Prof. Nikola Tanić: U našoj PCR laboratoriji iz uzoraka cervikalnog i uretralnog brisa vršimo detekciju, kvantifikaciju i genotipizaciju HPV-a. To znači da kliničar dobija sve što mu je potrebno za dijagnozu: detektujemo virus, određujemo broj kopija virusa u organizmuu i određujemo koliko je klinički značajan. S tim u vezi imamo tri kategorije: beznačajan, značajan i veoma značajan. Rezultati su dostupni u roku od 7 dana.

Hepatitis B virus i hepatitis C virus– uzročnici hepatitisa

Dr Sanda Lazić: Hepatitis B se može prenijeti putem krvi i drugih tjelesnih tečnosti, dok se hepatitis C prenosi prvenstveno kontaktom sa krvlju inficiranih. . Za hepatitis B postoji vakcina koja kod kompletno vakcinisanih razvija zaštitni titar antitijela u 95% slučajeva, ali ne postoje specifični lijekovi. Za hepatitis C ne postoji vakcina, ali postoji efikasna terapija. Veliki broj inficiranih osoba nema simptome bolesti i nije ni svjestan da je zaražen, što povećava rizik od nesvjesnog prenošena virusa na druge. Rano otkrivanje infekcije i pravovremeno liječenje ključni su za usporavanje ili zaustavljanje progresije bolesti, kao i za smanjenje rizika od ozbiljnih oštećenja jetre. Kod osoba inficiranih HCV, virus se PCR metodom može detektovati već 1–2 sedmice nakon izlaganja, dok su serološki testovi pozitivni tek nakon 8–11 sedmica. U našoj PCR laboratoriji ukupno se godišnje uradi oko 100 analiza na HBV i HCV.

Prof. Nikola Tanić: U PCR laboratoriji radimo detekciju i kvantifikaciju HBV i HCV. Kvantifikacija je veoma važna zbog praćenja toka bolesti i efekata terapije, jer svi pacijenti koji su pozitivni na hepatitis B i C, moraju dolaziti periodično na analize. Nekada su zbog toga odlazili u Banjaluku, danas to obavljaju u svom gradu. Na svu sreću u Bijeljini nema mnogo obolelih od hepatitisa B i C.

Ova bakterija se povezuje i sa karličnim inflamatornim oboljenjem kod žena, upalom prostate, epididimitisom, neplodnošću, vanmateričnom trudnoćom i reaktivnim artritisom. Često se infekcija odvija bez simptoma, što povećava rizik od nesvjesnog prenosa na druge.

Redovno testiranje, posebno kod osoba sa višestrukim seksualnim partnerima, i pravilna upotreba kondoma značajno smanjuju rizik od prenosa infekcije.

Detekciju hlamidije vršimo real time PCR metodom, iz sledećih uzoraka: cervikalni bris, uretralni bris, bris oka, ejakulat, urin i eksprimat prostate. Rezultati su dostupni za 7 dana.

Prof. Nikola Tanić: Hlamidija je vrlo podmukla bakterija koja zaista pravi mnogo problema Mislim da to još nije na prostoru Bijeljine i okoline dobro apostrofirano. Nekako se i u krugu kliničara ne pridaje puno pažnje njoj. Mislim da bi trebalo. Ne postoji bolja metoda za detekciju hlamidije od PCR metode koju mi primenjujemo. Apelujem na sve lekare da upućuju svoje pacijente ne samo žene, nego i muškarce da se testiraju na hlamidiju, zašto? Zato što to može da spreči mnogo ozbiljnije komplikacije koje nailaze iza toga.

Mycobacterium tuberculosis complex – uzročnik tuberkuloze

Dr Sanda Lazić: Kompleks Mycobacterium tuberculosis obuhvata više vrsta bakterija koje uzrokuju tuberkulozu – najčešće plućnu, ali i vanplućne forme koje mogu zahvatiti bilo koji organ.

Iako je kultivacija uzorka i dalje zlatni standard u dijagnostici tuberkuloze, ovaj postupak zahtijeva više sedmica. U slučajevima kada je neophodna brza dijagnoza, real time PCR metodom rezultat se dobija za 1–2 dana.

Prihvatljivi uzorci uključuju: sputum, bronhijalni i trahealni lavat, krv, likvor, urin i pleuralni punktat.

U PCR laboratoriji bijeljinske bolnice uskoro će se započeti pružanje usluga iz oblasti molekularne patologije, što predstavlja jedinstvenu dijagnostičku mogućnost u našem okruženju. Profesor Tanić objašnjava da će se kod pacijenata oboljelih od različitih vrsta tumora vršiti testiranje određenih onkogena i tumor-supresor gena.

„Onkogeni su geni koji podstiču razvoj tumora, dok tumor-supresor geni imaju zadatak da ga spreče. Kada gen pretrpi promenu, odnosno mutaciju, njegova funkcija se menja – onkogen tada radi više nego što treba, a tumor-supresor gen ne obavlja svoju ulogu. Ta kombinacija stvara idealne uslove ne samo za nastanak, već i za napredovanje kancera. U početnoj fazi laboratorija će se fokusirati na gene povezane s kolorektalnim tumorima (tumori debelog creva) koji su, prema analizama bolnice, najzastupljeniji u ovom području.

U čemu se ogleda značaj ove analize?

„Naša analiza neće samo pokazati da li postoji mutacija, već će direktno uticati na izbor terapije. Ako, na primer, otkrijemo da je kod pacijenta mutiran tzv. kras gen, kliničar zna da standardna terapija neće imati efekta i mora primeniti alternativni pristup. Dakle, status ovih gena presudan je za odluku o lečenju, a time i za prognozu bolesti. Ako damo preciznu dijagnostičku sliku, na osnovu nje se može izabrati odgovarajuća terapija, čime pacijent dobija realnu šansu za izlečenje“, ističe prof. Tanić.

Bijeljinska bolnica biće prva državna zdravstvena ustanova u regionu koja uvodi ovu vrstu analize. Profesor Tanić posebno naglašava podršku patologa dr Vidaka Simića i direktora bolnice prim. dr Mikajla Lazića, zahvaljujući čijem razumijevanju je projekat pokrenut.

„Danas neki kliničari već znaju da im trebaju podaci o statusu gena, ali uzorke šalju u Austriju i na rezultate čekaju i do mesec dana. Kod nas će rezultati stizati za sedam dana, a očekujemo da ćemo primati uzorke iz celog regiona“, zaključuje prof. Tanić.