18. maja 2022. godine, u JZU Bolnica „Sveti Vračevi“ Bijeljina prvi put su izvedene procedure krioablacije atrijalne fibrilacije, čime je zvanično označen početak razvoja interventne elektrofiziologije u ovom dijelu Republike Srpske.

Bio je to značajan iskorak za ustanovu, ali i za pacijente, jer se do tada veliki broj oboljelih sa složenim poremećajima srčanog ritma upućivao u veće kliničke centre u Srbiji ili u UKC Banjaluka. Uvođenje ove metode otvorilo je novo poglavlje u liječenju aritmija u Bijeljini.

Ključnu ulogu u pokretanju ove savremene medicinske oblasti imao je prof. dr Lazar Angelkov, jedan od vodećih aritmologa u regionu, koji je došao iz Beograda u Bijeljinu i zajedno sa timom bijeljinske bolnice započeo razvoj elektrofiziologije srca u ovoj ustanovi.

Kako je tada isticao profesor Angelkov, riječ je o „krupnom koraku u razvoju elektrofiziologije“, uz naglasak da mu je cilj prenošenje znanja i stvaranje stručnog kadra koji će moći samostalno da nosi ovu granu medicine u Bijeljini.

 „Kada sam došao ovde, imao sam želju da svoje znanje i iskustvo prenesem na mlade ljude, uključujući doktora Đurića i celu ekipu, kako bismo mogli da radimo na nivou svih dobro obučenih elektrofizioloških centara. Kao što znate, počeli smo sa pejsmejkerima, a danas smo napravili veliki iskorak i radimo procedure koje su u svetu uvedene pre samo dve ili tri godine. Inovacije koje su 2021. godine bile novina, danas se već primenjuju u bijeljinskoj bolnici, što pokazuje da bijeljinska elektrofiziologija u potpunosti prati savremene trendove razvoja ove grane medicine. Kada sam dolazio, pitao sam se kako ćemo formirati tim, ali doktora Đurića nam je, mogu slobodno reći, Bog podario. Reč je o izuzetnom mladom lekaru, veoma spretnom, vrednom i posvećenom svom poslu i svakako veliki deo rezultata koje danas imamo pripada upravo njemu. Što se tiče kadra, prezadovoljan sam. Mladi ljudi su zavoleli elektrofiziologiju, a to je „conditio sine qua non” -  osnovni preduslov bez kojeg nema uspeha. Posebno bih pomenuo naše medicinsko osoblje i tehničare: Dragicu Krnjajić, sa kojom sam počeo rad u bijeljinskoj bolnici, zatim Milicu Vasilić, Tijanu Mlađenović, Bojanu Torbicu, Marijanu Trninić, Željka Vidakovića, Živana Gajića i Moamera Hadžića, kao i rendgen tehničara Miloša Todića. Ovaj mali, odabrani tim danas može s ponosom da kaže da bi bez problema mogao da radi u bilo kom evropskom centru za elektrofiziologiju. Dalji planovi su da se dr Đurić dodatno usavršava i da jednog dana preuzme razvoj elektrofiziologije u Republici Srpskoj, a verujem i u Bosni i Hercegovini. Na kraju mogu da kažem da se moj san ostvario. Znao sam da sanjam, a upornost i vera u taj san doveli su do toga da on postane stvarnost“, kaže prof. Angelkov.  

Prvi mladi ljekar koji se pridružio ovom timu bio je dr Vladimir Đurić, danas supspecijalista kardiologije, koji je u protekle četiri godine prošao put od prvih koraka u elektrofiziologiji do aktivnog učešća u kompleksnim procedurama. Govoreći o počecima elektrofiziologije u Bijeljini, dr Đurić podsjeća da je u trenutku dolaska ove grane medicine u bolnicu ona bila daleko od standardne prakse u sekundarnim ustanovama, ističući da je rad uz mentora prof. dr Lazara Angelkova bio ključan za razvoj tima

„Elektrofiziologija tada nije bila realna opcija u ovakvom tipu bolnice. Pejsmejkeri su bili početak, ali prava elektrofiziologija dolazi kasnije, uz podršku i viziju tadašnjeg menadžmenta koji je doveo profesora Angelkova u našu bolnicu. Postojala je mogućnost  i odlaska na usavršavanje u inostranstvo, ali svakodnevni rad sa mentorom kakav je profesor Angelkov bio je neprocjenjiv. To je omogućilo kontinuiran i praktičan napredak. Počeli smo sa kriobalonima, u periodu kada još nismo imali sopstvenu elektrofiziološku stanicu. Nakon toga smo dobili elektrofiziološku stanicu i krenuli sa bazičnom elektrofiziologijom, sa svim što ona podrazumijeva. Naravno, značajno nam je pomoglo i to što smo dobili drugu angiosalu, jer smo tada mogli da radimo u znatno komfornijim uslovima i da samostalno planiramo organizaciju rada. To se prije svega odnosi na broj i raspored procedura, ali i na mogućnost da se posvetimo većem obimu posla u toku dana. Takođe, otvorila se mogućnost da ulazimo u kompleksnije, vremenski zahtjevnije procedure, koje ranije nije bilo jednostavno izvoditi u postojećim uslovima. Kasnije, kada smo dobili mapping sistem, napravili smo dodatni iskorak ka 3D mapping tehnologiji. Početkom ove godine uveli smo i pulse field ablaciju, koja je danas zastupljena u vodećim centrima u Evropi. Tehnologijom smo relativno brzo ovladali, tako da danas radimo svakodnevno, na zadovoljstvo i nas i pacijenata“, navodi dr Đurić.

On ističe da su današnje procedure znatno kraće nego ranije, što omogućava manju izloženost zračenju medicinskog osoblja, ali i veću efikasnost u radu.

„U mogućnosti smo da uradimo veći broj procedura u toku dana nego ranije, čime pomažemo većem broju pacijenata. Najvažnije je da su sve ove procedure danas bezbjednije nego one koje smo radili u prethodnim fazama razvoja“, dodaje dr Đurić.

Dr Đurić ističe da je timski rad jedan od ključnih razloga napretka, I izrazio nadu da će više mladih ljekara pokazati interesovanje za ovu oblast medicine.

„Dr Tamara Perić se polako uključuje u naš rad i elektrofiziologiju i nadamo se da će to ostati njen profesionalni izbor.Važno je da se tim širi i da mladi ljekari dobiju priliku da uče kroz svakodnevni rad. Takođe, imamo zaista edukovani tim tehničara, koji su spremni kako za svakodnevne procedure, tako I za neke vanredne situacije.  Oni su jednako važan dio cijelog procesa. Svakodnevno radimo na njihovoj edukaciji, a jedan od tehničara je već bio na usavršavanju u Zagrebu. Planiramo i dalje obuke i dodatna usavršavanja”, ističe dr Đurić.

Dr Vladimir Đurić prvi je mladi ljekar iz Republike Srpske i BiH koji je dobio prestižnu stipendiju Evropskog udruženja kardiologa, kroz njegovu asocijaciju za poremećaje srčanog ritma – European Heart Rhythm Association (EHRA). Riječ je o jednom od najselektivnijih programa stručnog usavršavanja u oblasti elektrofiziologije, koji godišnje dodjeljuje tek nekoliko stipendija mladim ljekarima iz cijele Evrope za edukaciju u vodećim kardiološkim centrima. Dobijanje ove stipendije predstavlja značajno priznanje za dosadašnji rad dr Đurića, ali i potvrdu razvoja elektrofiziologije u bijeljinskoj bolnici, koja je u relativno kratkom periodu dostigla nivo prepoznatljiv i van granica Bosne i Hercegovine.

 „Riječ je o programu koji podrazumijeva jednogodišnje usavršavanje u inostranstvu. Kandidati mogu izraziti želju za određenim centrom, a konačnu odluku donosi udruženje. Uslovi su strogi – potrebno je već imati iskustvo u elektrofiziologiji, proći određeni broj procedura i tokom boravka položiti ispite i objaviti naučni rad“, objašnjava dr Đurić.

On navodi da EHRA ima odvojene ispite iz pacinga i elektrofiziologije, te da je već položio ispit iz pacinga, dok se priprema za drugi nivo.

„Ove stipendije su izuzetno rijetke. Godišnje se dodijeli svega tri do četiri u Evropi, a kroz dvije decenije ih je dobilo svega sedamdesetak ljekara. Koliko znam, do sada niko iz Bosne i Hercegovine,  Srbije I Crne Gore nije bio među dobitnicima“, ističe Đurić.

Posebno naglašava da ova stipendija ne donosi formalno novo zvanje, već predstavlja oblik vrhunskog stručnog usavršavanja i ličnog profesionalnog razvoja.

 U proteklom periodu tim u Bijeljini prošao je kroz sve faze razvoja moderne elektrofiziologije – od prvih pejsmejkera, preko defibrilatora i CRT uređaja, do savremenih tehnika poput kondukcijskog pacinga, 3D mapiranja i pulse field ablacije, koja se danas primjenjuje u vodećim evropskim centrima. Zadovoljni pacijenti su najbolja preporuka za liječenje u našoj zdravstvenoj ustanovi.  Do sada je u Bijeljini liječeno blizu 800 pacijenata sa srčanim aritmijama, i to iz svih krajeva Republike Srpske, Federacije BiH, ali i iz zemalja regiona, koji su upravo našu ustanovu izabrali za liječenje i intervencije iz oblasti elektrofiziologije. Ukupno je urađeno 900 procedura iz ove oblasti.

  „Sve ove tehnike savladali smo uz pomoć mentora i zajedničkog rada tima. Danas radimo svakodnevno, sa većim brojem procedura i značajno većom sigurnošću za pacijente“, ističe dr Đurić.

On dodaje da dalji razvoj ide u pravcu još preciznije i bezbjednije procedure, uključujući uvođenje intrakardijalnog ultrazvuka, što bi dodatno smanjilo izloženost zračenju i povećalo sigurnost zahvata.