Vijesti

Održani preventivni ORL pregledi u okviru Svjetske sedmice svjesnosti o tinitusu (zujanje u ušima)

Objavljeno 11.02.2025.
News cover image

Organizovanjem preventivnih ORL pregleda sa audiološkom dijagnostikom u JZU Bolnica Sveti Vračevi obilježena je Svjetska sedmica svjesnosti o tinitusu (zujanje u ušima).

Tinitus je stanje kojeg odlikuje zujanje, šum ili drugi zvukovi u jednom ili oba uha, koji nisu rezultat zvučnih podražaja. Akciji se odazvalo око 40 osoba, koje su uglavnom od ranije imale neku akustičku traumu.

ORL preglede, u okviru kojih je obavljena otomikroskopija i kompletna audiološka obrada, obavljao je stručni tim naše ustanove koji su činili: načelnik Odjeljenja za ORL dr Nada Savić, otorinolaringolog – audiolog, dr Cvijetin Lukić otorinolaringolog i dr sci. med Ivana Maletić Sekulić, surdoaudiolog, glavna sestra Rosa Kovačević i medicinske sestre: Vanja Bojanić, Andrea Simeunović i Tatjana Marjanović.

 Pacijenti su dobili savjete i smjernice za dalje liječenje.

Cilj pregleda je bio rano otkrivanje i bolje razumijevanje tinitusa, stanja koje može značajno uticati na kvalitet života.

Četrdesetdvogodišnji V.I.  kaže da se na pregled javio zbog zujanja u ušima koje osjeća dugi niz godina.

-  Kada sam vidio da se organizuju preventivni pregledi, odmah sam se javio. Tegobe imam već jako dugo. Osim ORL pregleda, uradili su mi i provjeru sluha, propisali terapiju i zakazali kontrolni pregled. U mladosti sam nekoliko godina radio u diskoteci i izloženost buci ostavila je traga.

Pedesetogodišnja J.K. iz Bijeljine javila se na preventivni pregled zbog višemjesečnog konstantnog zujanja u ušima i učestale glavobolje. Audiološki nalaz je pokazao pad sluha, što pacijentkinja nije znala.

-Dolazak na preventivni pregled mi je bio vrlo korstan, jer su mi rekli su da imam pad sluha. Nisam očekivala baš ovakav nalaz, ali došla sam na vrijeme. Nismo ni svejsni koliko toga svakodnevno utiče na naš sluh. Bavim se stresnim poslom, a ponekad sam izložena i buci.. Iskreno se nadam da će mi uz terapiju koju sam dobila biti bolje. Ovakve akcije su vrlo korisne, jer  ne morate ići po uputnice i da se zakazujete. Vrlo brzo sam završila sve.

O tinitusu smo razgovarali sa dr Nadom Savić, načelnikom Odjeljenja za ORL u JZU Bolnica “Sveti Vračevi” Bijeljina.

Šta je tinitus i koliko je ovaj problem prisutan u populaciji?

Tinitus je stanje kojeg odlikuje zujanje, šum ili drugi zvukovi u jednom ili oba uha, koji nisu rezultat zvučnih podražaja. To je stanje koje pogađa oko 15  do 20 odsto populacije, a posebno je rašireno među starijim osobama. Osobe koje se suočavaju sa tinitusom, ovo stanje najčešće opisuju kao zujanje u ušima, koje je prisutno bez ikakvog spoljašnjeg zvuka, ali tinitus može uzrokovati i druge vrste fantomskih zvukova poput šuštanja, klikanja, pjevušenja, pištanja i slično. Prema nekim statističkim podacima, u Americi od tinitusa boluje preko 50 miliona ljudi i kod njih je najčešća simptomatologija iz ORL regije, preko 80%, dok 20% otpada na neurološke bolesti, zatim bolesti kardiovaskularnog sistema, metaboličke bolesti itd.

Faktori rizika za pojavu zujanja u ušima?

Izloženost jakoj buci, starosna dob, upotreba duvana i alkohola, određeni zdravstveni problemi, kao što su gojaznost, kardiovaskularni problemi, povišen krvni pritisak..

Šta mogu da budu uzroci tinitusa?

Uzroci tinitusa mogu biti različiti, kao što su: gubitak sluha, infekcije uha i začepljenost ušnog kanala povrede glave i vrata, lijekovi (ototoksični lijekovi), Menijerova bolest, disfunkcija Eustahijeve tube, otoskleroza, grčevi mišića unutrašnjeg uha (kod Multiple skleroze), poremećaji u temporomandibilarnom zglobu, akustični neurinom ili drugi tumori glave i vrata, poremećaji krvnih sudova, ostala hronična oboljenja (dijabetes, problemi sa štitnom žlijezdom, migrena, anemija, autoimuni poremečaji, reumatoidni artritis, lupus). To je široka lepeza oboljenja i stanja koje mogu da imaju propratni simptom zujanje.

Kada govorimo o o uzrocima zujanja u ušima kod djece, onda govorimo najčešće o infekcijama, spojašnjeg, srednjeg i unutrašnjeg uha. Dijagnostikom i ordiniranjem odgovarajuće terapije, u trajanju od 7 do 10 dana, simptomi se apsolutno povlače. Nekada, poslije infekcije, mogu da ostanu te neprijatne senzacije jednostrano ili u oba uha.

Ukoliko simptomi zujanja u ušima traju duže, nekada i preko šest mjeseci, onda govorimo o hroničnom tinitusu. Kad se zujanje javi samo u jednom uhu, tada razmišljamo i o nekim težim oboljenjima,  kao što je Menijerova bolest.

Kako se dijagnostikuje tinitus?

Pacijenti koji osjećaju zujanje u ušima, bilo akutnog ili hroničnog tipa, preporučuje se da se najprije obrate porodičnom ljekaru. Osnovna dijagnostika uključuje hematološke analize i mjerenje krvnog pritiska, nakon čega ljekar može uputiti pacijenta otorinolaringologu na dalju obradu.

JZU Bolnica "Sveti Vračevi" BIijeljina posjeduje najsavremeniju dijagnostičku opremu za ispitivanje tinitusa. U našoj ustanovi, pored specijalista otorinolaringologije, dijagnostikom ovih problema se bave i audiolog, te defektolog - surdoaudiolog. Radimo timpanometriju, sa funkcijom Eustahijeve tube, stapedijalne reflekse, audiometriju, zatim supraliminarne testove i ukoliko posumnjamo na još neke dodatne bolesti, onda se upućuju pacijenti na tercijarni nivo zdravstvene zaštite. Godišnje se pregleda do 17.000 pacijenata u našoj ORL ambulanti. Od 20 do 30% ovih pacijenata su zaista audiološki pacijenti i skoro svaki treći pacijent žali se na zujanje. Paradoksno ovome, imamo pacijente koji zaista imaju senzorineuralni gubitak sluha, a da nikada nemaju zujanje, dok drugi pacijenti nemaju gubitak sluha, a imaju zujanje.

Koje su smjernice i preporuke za liječenje tinitusa?

Američke i evropske smjernice, uključujući preporuke Evropskog udruženja audiologa, prepoznaju važnost standardizovanog dijagnostičkog i terapijskog pristupa u liječenju tinitusa. Stručnjaci koji se bave istraživanjem, dijagnostikom i liječenjem ovog stanja nastoje da primijene ove smjernice kako bi pacijentima pružili što efikasniju zaštitu. Međutim, mnogi pacijenti uprkos sprovedenim dijagnostičkim postupcima i terapijama i dalje imaju tegobe, što zahtijeva multidisciplinarni pristup. Pored otorinolaringologa i audiologa, u liječenju tinitusa često se uključuju kardiolozi, endokrinolozi, neurolozi, a ponekad i angiolozi, kako bi se sagledali svi mogući uzroci i pronašao najbolji način za ublažavanje simptoma. Prvenstveno moramo etiološki da pronađemo uzrok i da se shodno tome uputimo u terapijski protokol za svakog pacijenta individualno.

Lijekovi sa kojima se mi služimo u našoj praksi kod liječenja akutnih stanja su: anksiolitici, vazodilatatori i kortikosteroidi. Osim lijekova, postoje i “tinitus brejkeri”, to su slušni amplifikatori, koji se postavljaju na oba uha kod pacijenata koji imaju uporno zujanje, a nemaju perceptivnu redukciju sluha. Za razliku od standardnih slušnih aparata koji se preporučuju za perceptivnu ili konduktivnu redukciju sluha, savremeni uređaji za tinitus koriste tzv. „bijeli šum“ kako bi umanjili neprijatnu senzaciju koju pacijenti osjećaju u ušima ili glavi. Ovi napredni digitalni aparati koriste vještačku inteligenciju i mogu se povezati s mobilnim telefonom putem Bluetooth tehnologije, omogućavajući korisnicima da jednostavno podešavaju jačinu zvuka, aktiviraju pozadinsku muziku i prilagode uređaj svojim potrebama, čime se efikasno smanjuje osjećaj nelagode uzrokovan tinitusom.

Kako Svjetska nedjelja svjesnosti o tinitusu doprinosi boljem razumijevanju i prevenciji ovog zdravstvenog problema?

Svjetska nedjelja svjesnosti o tinitusu naglašava da tinitus nije samo zdravstveni problem, već i ozbiljan socio-ekonomski izazov. Osobe s hroničnim tinitusom često pate od hroničnog umora, nesanice, anksioznosti, razdražljivosti, pa čak i depresije, a u težim slučajevima mogu imati i suicidalne misli. Ova kampanja ima za cilj da skrene pažnju društva na važnost zaštite sluha – posebno na radnim mjestima gdje buka ne bi smjela prelaziti 90 decibela, kao i na koncertima, gdje izloženost snažnoj buci može dovesti do trajnog oštećenja sluha.

Kako spriječiti pojavu hroničnog tinitusa?

U svrhu prevencije potrebno je koristiti antifone, smanjiti zvuk u radnoj sredini, voditi računa o kardiovaskularnom sistemu, ograničiti upotrebu alkohola i nikotina  Apelujemo na sve osobe koje već imaju tinitus da se jave porodičnom ljekaru, koji će ih po potrebi uputiti otorinolaringologu ili drugom specijalisti.