RA je jedna od najčešćih upalnih bolesti zglobova i može da se javi u bilo kojoj životnoj dobi, ali najčešće se razvija tokom najproduktivnijih godina života, Žene obolijevaju 2 do 3 puta češće nego muškarci.
Bijeljina će uskoro dobiti Udruženje oboljelih od reumatskih bolesti čiji je osnivačka skupština održana 8. oktobra ove godine. Sjedište Udruženja biće u prostorijama JZU Bolnica „Sveti Vračevi“ Bijeljina, čime je ispunjeno obećanje koje je rukovodstvo bolnice dalo prije godinu dana.
Inicijativa za osnivanje Udruženja pokrenuta je prošle godine na današnji dan kada je u organizaciji bijeljinske bolnice održano predavanje za građane o reumatoidnom artritisu u Gradskoj biblioteci „Filip Višnjić“. Dr Radmila Mlađenović, reumatolog i šef Odsjeka za reumatologiju u JZU Bolnica „Sveti Vračevi” Bijeljina predložila je tada osnivanje Udruženja, kako bi pacijenti lakše ostvarivali svoja prava i imali veću podršku u liječenju. Direktor bijeljinske bolnice, prim. dr Mikajlo Lazić je podržao tu inicijativu i dao obećanje da će rukovodstvo obezbijediti prostor za rad Udruženja. Ovim je obećanje u potpunosti ispunjeno, što predstavlja još jedan primjer dobre saradnje bijeljinske bolnice sa korisnicima zdravstvenih usluga.
Bijeljinska bolnica je jedina u Srpskoj, osim Univerzitetsko kliničkog centra Republike Srpske, koja ima tri reumatologa – dr Radmila Mlađenović, dr Daliborka Spasojević i dr Momir Stanišić.
Tokom prošle godine obavljeno je ukupno 4.600 ambulantnih pregleda, ali nerijetko pacijenti, zbog prirode i težine bolesti, zahtijevaju i bolničko liječenje.
Bijeljinska bolnica raspolaže dobrim uslovima za dijagnostiku reumatoidnog artritisa i drugih reumatskih oboljenja.
Dijagnoza RA se postavlja na osnovu anamneze, kliničkog pregleda, laboratorijskih analiza (SE, CRP, reumatoidni faktor, anti-CCP antitijela) i radioloških metoda – ultrazvuka, rendgena ili magnetne rezonance. Simptomi uključuju hronični umor, malaksalost, gubitak tjelesne mase, povišenu temperaturu, jutarnju ukočenost i bolove u mišićima, kao i bol, otok i deformacije zglobova – najčešće na šakama i stopalima. Na razvoj reumatoidnog artritisa utiču genetski faktori (oko 30%), infekcije (bakterijske i virusne), kao i slučajne somatske promjene u imunom sistemu.
Reumatolozi bijeljinske bolnice naglašavaju da je reumatoidni artritis bolest koja ima sistemski karakter i potrebno je veoma ozbiljno shvatiti simptome. Osim zglobova, RA može zahvatiti i druge organe – srce (perikarditis, miokarditis, koronarni arteritis, aritmije), pluća (pleuritis, fibroza, reumatoidni čvorići, Kaplanov sindrom…), bubrege (reumatoidna nefropatija, vaskularne lezije bubrega…), nervni sistem, oči, gastrointestinalne promjene. Moguće su i komplikacije poput osteoporoze, anemije, vaskulitisa, limfadenopatije i Felty sindroma (uvećana slezina, smanjen broj leukocita i trombocita).
Bolest može imati različite tokove – od blagih i prolaznih oblika, do progresivnih koji zahtijevaju dugotrajno liječenje. Rano prepoznavanje simptoma i pravovremena terapija presudni su za očuvanje funkcionalnosti i kvaliteta života oboljelih.