Vijesti

BIJELJINSKA BOLNICA SE PRIDRUŽILA GLOBALNOM OBILJEŽAVANJU SVJETSKOG DANA BORBE PROTIV KARCINOMA PANKREASA Podmukla bolest koja se najčešće otkriva u kasnoj fazi

Objavljeno 19.11.2026.
News cover image

Podizanje svijesti o karcinomu pankreasa, njegovom ranom prepoznavanju i značaju pravovremene dijagnostike bio je cilj stručnog predavanja održanog danas u JZU Bolnica “Sveti Vračevi” Bijeljina, tokom kojeg je posebno ukazano na potrebu edukacije zdravstvenih radnika na primarnom i sekundarnom nivou zdravstvene zaštite, ali i cjelokupnog stanovništva. Predavanje je održao dr Milan Milovanović, specijalista opšte hirurgije.

Načelnik Odjeljenja za hirurške grane prim. dr Slobodan Lovrić ukazao je ovom prilikom da  stopa preživljavanja u velikoj mjeri zavisi od rane dijagnostike na primarnom nivou, te naglasio značaj poznavanja ove patologije za ljekare primarne zdravstvene zaštite.

„Krenuli smo prije nekoliko godina da se bavimo ovom problematikom, međutim zbog velikog broja komplikacija koje se dešavaju tokom operativnih zahvata i nemogućnosti pratećih službi da podrže ovu našu borbu, sveli smo to na neki minimum i pacijente sa karcinomom pankreasa smo najčešće upućivali u ustanove tercijarnog nivoa. U poslednje vrijeme sa razvojem medicine u našem okruženju i zahvaljujući našim saradnicima prvenstveno iz Srbije, napravili smo strategiju borbe protiv karcinoma pankreasa. U narednom periodu zahvaljujući saradnji sa dr Nebojšom, Stojakovićem i timu entuzijasta hirurga iz naše ustanove planiramo da uradimo i prvu laparoskopsku operaciju karcinoma pankreasa.” 

Iako karcinom pankreasa ne spada među najčešće maligne bolesti, odlikuje ga izuzetno visoka stopa smrtnosti. Jedan od najvećih izazova u liječenju jeste činjenica da se bolest često otkriva tek u uznapredovaloj fazi, kada su mogućnosti za uspješno liječenje značajno ograničene.

„Karcinom pankreasa ima veliki maligni potencijal, a problem je što se veoma teško dijagnostikuje u početnoj fazi. Upravo kasno otkrivanje predstavlja veliku prepreku u liječenju, jer je naš krajnji cilj da pacijenta u potpunosti izliječimo“, istakao je dr Milovanović.

Poseban problem predstavljaju početni simptomi bolesti, koji su često blagi, nespecifični i mogu se povezati sa mnogo češćim i manje ozbiljnim zdravstvenim problemima. Bolest se u početku može manifestovati povremenim bolovima ili osjećajem nelagode u gornjem dijelu stomaka, odnosno epigastrijumu. Tegobe su često tupog karaktera, slabijeg intenziteta, javljaju se povremeno i spontano prestaju, zbog čega im pacijenti ne pridaju dovoljno pažnje.

„Nije svaki bol u stomaku znak karcinoma, niti svaka takva tegoba zahtijeva opsežnu dijagnostiku. Međutim, ukoliko se bolovi ponavljaju ili traju duži vremenski period, posebno ako su nejasnog uzroka, važno je da se pacijent javi svom porodičnom ljekaru“, upozorio je dr Milovanović.

Upravo je uloga ljekara na primarnom nivou zdravstvene zaštite veoma značajna u prepoznavanju pacijenata kod kojih postoji potreba za dodatnim ispitivanjima. Početne laboratorijske analize, određivanje pojedinih tumorskih markera i ultrazvučni pregled mogu biti dio dijagnostičke procjene, ali normalni nalazi ne isključuju postojanje bolesti.

S obzirom na to da se promjene na pankreasu, naročito u ranoj fazi, teško uočavaju ultrazvučnim pregledom, kod postojanja opravdane sumnje potrebno je razmotriti dodatnu dijagnostiku, prije svega CT pregled abdomena uz odgovarajući protokol za pankreas.

„Posebnu pažnju potrebno je posvetiti osobama koje imaju pozitivnu porodičnu anamnezu, odnosno članove porodice koji su bolovali od karcinoma pankreasa, jer nasljedna predispozicija predstavlja jedan od značajnih faktora rizika. Takođe, pojava novootkrivenog dijabetesa kod osoba koje nemaju raniju istoriju ove bolesti može biti jedan od znakova koji zahtijevaju dodatnu pažnju i procjenu mogućih promjena na pankreasu“, naglasio je dr Milovanović.

Zbog toga se kao jedan od važnih pravaca budućeg djelovanja nameće razvoj odgovarajućih modela praćenja i skrininga osoba sa povećanim rizikom, posebno onih sa pozitivnom porodičnom anamnezom. Cilj je da se bolest otkrije u što ranijoj fazi, čime bi se povećale mogućnosti uspješnog liječenja i produžio životni vijek pacijenata.

Kada je riječ o liječenju, radi se o složenom i multidisciplinarnom procesu koji podrazumijeva saradnju stručnjaka različitih specijalnosti. Operativno liječenje, hemioterapija i radioterapija predstavljaju zahtjevne i skupe procedure, zbog čega je, uz medicinski, važno sagledati i finansijski aspekt zbrinjavanja ovih pacijenata.

„Naša ustanova spada među vodeće zdravstvene ustanove u Republici Srpskoj, ali i BiH, kada je riječ o liječenju pacijenata oboljelih od ove bolesti. U njihovom zbrinjavanju učestvuju stručnjaci hirurškog odjeljenja, onkologije i patologije, jer je riječ o bolesti koja zahtijeva timski pristup“, istakao je dr Milovanović.

Prema dostupnim globalnim procjenama, karcinom pankreasa zauzima oko 12. mjesta po učestalosti među malignim oboljenjima, ali je među vodećim uzrocima smrtnosti od malignih bolesti. 

Obilježavanje je pokrenula 2014. godine  međunarodna organizacija World Pancreatic Cancer Coalition (Svjetska koalicija za borbu protiv karcinoma pankreasa), koja danas okuplja više od 110 organizacija pacijenata iz gotovo 40 zemalja.