Vijesti

31. januar - Nacionalni dan borbe protiv duvanskog dima

Objavljeno 30.01.2026.
News cover image

Dan borbe protiv pušenja obilježava se 31. januara svake godine kako bi se podigla svijest o štetnosti duvana. Cilj je edukovati javnost o rizicima, potaknuti pušače na prestanak.

Pušenje je bolest zavisnosti. Izloženost duvanskom dimu predstavlja najštetniji faktor rizika u ponašanju i istovremeno je povezan sa 4 najčešće grupe hroničnih nezaraznih bolesti – kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima, malignim bolestima, hroničnim opstruktivnim bolestima pluća i dijabetesom.

Dim cigarete sadrži oko 4000 štetnih materija koje izazivaju psihološku i fiziološku zavisnost o istim. Pri sagorijevanju duvana dolazi do stvaranja slobodnih radikala koji u vezi sa drugim molekulama doprinose razaranju tkiva, ili dovode do nekontrolisanog bujanja ćelija koje na kraju stvaraju zloćudne tumore.

Pušenje je najčešći razlog nastanka hronično opstruktivne bolesti pluća, karcinoma pluća kao i karcinoma gornjeg respiratornog trakta - usne duplje, jezika, grkljana. Povećava rizik za nastanak koronarne bolesti, utiče na fertilitet. Udisanje duvanskog dima u okolini - pasivno pušenje jednako je opasno za nepušače, a kod odojčadi i male djece dovodi do učestalijeg brionhitisa, astme, upale pluća pa čak i do akutnih i hroničnih upala srednjeg uha.

Uočena je i poveznica da je sindrom iznenadne smrti odojčeta češći kod djece izložene duvanskom dimu.
Utvrđeno je da svaka popušena cigareta skraćuje život za 15 minuta, tako da je životni vijek pušača koji prosječno puši 20 cigareta dnevno skraćen u odnosu na nepušače za 10-15 godina. Smrtnost nepušača zbog posljedica pasivnog pušenja veća je za 10 do 30%.
Koristi/prednosti od prestanka pušenja
• umanjuje se rizik od prerane smrti bez obzira u kojoj je starosnoj dobi osoba koja prestaje pušiti
• maksimalna prednost ako se prestane do 35 godine života
• nakon prestanka pušenja progresivno smanjenje kardiovaskularnog mortaliteta
• smanjenje progresije hronične opstruktivne bolesti pluća
• kod trudnica je smanjen rizik od male težine novorođenčeta i prijevremenog porođaja
• osjećaj ukusa i mirisa je bolji, bolji ukus hrane, svježiji dah, bolja cirkulacija, nema kašlja, pravilniji rad srca, poboljšanje ukupnog zdravlja
• zadovoljstvo zbog samokontrole, raste osjećaj lične vrijednosti, nema osjećaja krivice zbog pušenja, ukupno bolje emocionalno stanje
• više je raspoloživog vremena za posao, prijatelje, porodicu
• kuća i odjeća nemaju neprijatan miris duvana
• neizlaganje drugih pasivnom pušenju…
Zabrana pušenja u zatvorenim objektima predstavlja svakako jedan vid mjera kojim bi pokušali smanjiti broj pušača, ali i izloženost nepušača duvanskom dimu. Veći značaj treba da bude onaj koji već Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) radi, a to je konvencija o nadzoru nad duvanom (mjere za potražnju duvana, monitoring o korišćenju, zabrana direktnog objavljivanja fotografija ili osoba koje puše preko TV, obavezne oznake na cigaretama kao i:
1.Edukacije pacijenata, populacije - o samoj štetnosti duvanskog dima, samoj koristi od prestanka što psihološkoj, fizičkoj, socijalnoj, ekonomskoj strani
2.Bihevioralna podrška - identifikaciji faktora koja stuimuliše pušenje, pojačati motivaciju za prestanak, naučiti kako da se izbore sa negativnim emocijama u fazi odvikavanja
3.Farmakoterapija - transdermalni flasteri, oralne žvake, nazalni sprej, tablete.
Prestanak pušenja je najveći korak koji možete učiniti prema zdravom životu !!!
 
𝐷𝑟 𝐶𝑣𝑖𝑗𝑒𝑡𝑎 𝐺𝑙𝑒đ𝑎, 𝑠𝑝𝑒𝑐𝑖𝑗𝑎𝑙𝑖𝑠𝑡𝑎 𝑝𝑢𝑙𝑚𝑜𝑙𝑜𝑔𝑖𝑗𝑒 𝑖 𝑠̌𝑒𝑓 𝑂𝑑𝑠𝑖𝑗𝑒𝑘𝑎 𝑧𝑎 𝑝𝑢𝑙𝑚𝑜𝑙𝑜𝑔𝑖𝑗𝑢