Štitna žlijezda je mala endokrina žlijezda smještena na prednjoj strani vrata, u obliku leptira, koja proizvodi hormone T3 i T4, odgovorne za regulaciju metabolizma, nivoa energije, rada srca, tjelesne temperature i brojnih drugih funkcija organizma. Njihovu proizvodnju kontroliše hormon hipofize – TSH.
Najčešći poremećaji rada štitne žlijezde su hipotireoza (smanjena funkcija štitne žlijezde) i hipertireoza (pojačana funkcija). Simptomi često uključuju umor, promjene tjelesne težine, ubrzan rad srca, nervozu, poremećaje sna, opadanje kose i probleme sa koncentracijom, a nerijetko se pogrešno povezuju sa stresom, menopauzom ili depresijom.
Faktori rizika za nastanak bolesti štitne žlijezde uključuju genetsku predispoziciju, izlaganje zračenju, nedovoljan unos joda, gojaznost, smanjen nivo vitamina D i autoimune bolesti, među kojima je najpoznatiji Hašimotov tireoiditis. Poremećaji rada štitne žlijezde mogu značajno uticati i na reproduktivno zdravlje žena i muškaraca, izazivajući hormonski disbalans, probleme sa začećem i druge zdravstvene komplikacije.
Povodom obilježavanja Svjetskog dana štitne žlijezde, važno je ukazati i na sve izraženiju povezanost hormonskih poremećaja, metabolizma i gojaznosti, koja je bila jedna od centralnih tema 33. Evropskog kongresa o gojaznosti (ECO 2026), održanog od 12. do 15. maja u Istanbulu. Na ovom jednom od najvećih evropskih stručnih skupova iz oblasti endokrinologije i metabolizma učestvovao je i specijalista interne medicine i supspecijalista endokrinologije iz JZU Bolnica dr Emir El Chekh.
Kongres je okupio više od 4.500 delegata iz preko 100 zemalja svijeta, a jedna od ključnih poruka stručnjaka bila je da se gojaznost danas više ne posmatra samo kao posljedica načina života, već kao hronična bolest koja zahtijeva dugoročno liječenje, kontinuirano praćenje i multidisciplinarni pristup.
„Danas znamo da gojaznost nije pitanje samo volje ili načina života, već kompleksna bolest na koju utiču hormoni, genetika, metabolizam i brojni drugi faktori. Upravo zbog toga veoma je važno na vrijeme prepoznati hormonske poremećaje i pristupiti liječenju ozbiljno i stručno“, istakao je dr Emir El Chekh.
Posebna pažnja na kongresu posvećena je povezanosti gojaznosti i hormonskog zdravlja, naročito kod žena u perimenopauzi i menopauzi, kada hormonalne promjene dodatno povećavaju rizik od metaboličkih poremećaja i kardiovaskularnih bolesti.
Predstavljeni su i najnoviji podaci o savremenim terapijama za liječenje gojaznosti, uključujući terapije na bazi semaglutida, koje su pokazale značajne rezultate u smanjenju tjelesne težine i poboljšanju metaboličkog zdravlja.
„Bolesti štitne žlijezde često dugo ostanu neprepoznate jer simptomi mogu biti nespecifični i lako se pripisuju stresu ili umoru. Redovne kontrole i laboratorijske analize hormona imaju veliki značaj za rano otkrivanje poremećaja i uspješno liječenje“, naglasio je dr El Chekh.
Stručnjaci su upozorili i na rastući problem gojaznosti kod djece, naglašavajući da prevencija, zdrave životne navike i rano prepoznavanje hormonskih i metaboličkih poremećaja imaju ključnu ulogu u očuvanju zdravlja.
Ljekari podsjećaju da su redovni preventivni pregledi, laboratorijske analize hormona i ultrazvučni pregled štitne žlijezde ključni za rano otkrivanje i uspješno liječenje bolesti štitne žlijezde, čime se mogu spriječiti ozbiljne komplikacije i značajno unaprijediti kvalitet života pacijenata.