Uz malo opreza i pridržavanje osnovnih preporuka moguće je izbjeći ozbiljne zdravstvene komplikacije koje visoke temperature mogu izazvati.

O tome kako ljetne vrućine utiču na organizam i kako se zaštititi razgovarali smo sa specijalistima interne medicine dr Biljanom Radulović supspecijalistom angiologije, dr Darkom Pejićem i specijalistom pedijatrije dr Vanjom Jokić Vidović. 

Ko je najugroženiji?

 – Visoke temperature mogu ozbiljno narušiti zdravlje i izazvati brojne tegobe. Nagle vremenske promjene i ekstremne vrućine najviše pogađaju starije osobe sa kardiovaskularnim oboljenjima, pacijente koji boluju od hronične opstruktivne bolesti pluća (HOBP) i astme, dijabetičare, osobe sa psihijatrijskim oboljenjima, kao i pacijente sa bolestima zglobova – kaže dr Darko Pejić.

Boravak na suncu u najtoplijem dijelu dana, između 10 i 17 časova, može dovesti do sunčanice, dehidracije ili toplotnog udara.

– Sunčanica nastaje usljed pregrijavanja organizma i dugotrajnog izlaganja nezaštićene glave suncu. Prvi simptomi su glavobolja, vrtoglavica, povišena tjelesna temperatura, suha koža, crvenilo lica i uznemirenost. Kasnije se mogu javiti zujanje u ušima, smetnje vida, izražena malaksalost, a u težim slučajevima i gubitak svijesti uz ubrzano i plitko disanje.

Toplotni udar predstavlja najteži poremećaj izazvan visokim temperaturama. Karakterišu ga izrazito visoka tjelesna temperatura, crvena, vrela i suha koža, ubrzan puls, mučnina, glavobolja, vrtoglavica i gubitak svijesti. Ukoliko se ne reaguje na vrijeme, može dovesti do teških oštećenja organizma, pa čak i smrtnog ishoda – upozorava dr Pejić.

Najugroženiji su stariji građani, osobe sa povišenim krvnim pritiskom, ali i svi koji rade na otvorenom, poput građevinskih radnika i poljoprivrednika.

Vremenske promjene utiču i na krvne sudove

Dr Biljana Radulović objašnjava da svaka promjena temperature, vlažnosti vazduha ili atmosferskog pritiska utiče na ljudski organizam.

– Najizraženije tegobe imaju hronični bolesnici, posebno osobe sa kardiovaskularnim i plućnim oboljenjima, dijabetesom i reumatološkim bolestima. Međutim, vremenske promjene utiču i na zdravu populaciju, naročito djecu, trudnice i starije osobe – kaže dr Radulović.

Kako objašnjava, visoke temperature dovode do širenja krvnih sudova, što uzrokuje pad krvnog pritiska, vrtoglavicu, pospanost, umor i nesvjesticu.

– Kada nakon velikih vrućina naglo dođe do zahlađenja, krvni sudovi se skupljaju, što može izazvati nagli porast krvnog pritiska. Kod hroničnih bolesnika krvni sudovi su često izgubili elastičnost zbog ateroskleroze ili povišenog holesterola, pa se organizam teže prilagođava temperaturnim promjenama – pojašnjava dr Radulović.

Kako zaštititi djecu tokom ljetnih vrućina?

Dok internisti upozoravaju na rizike koje visoke temperature predstavljaju za hronične bolesnike i starije osobe, pedijatri podsjećaju da su i djeca posebno osjetljiva na vrućine. Njihov organizam se zagrijava tri do pet puta brže nego kod odraslih, zbog čega su podložnija dehidraciji i toplotnoj iscrpljenosti.

Dr Vanja Jokić Vidović ističe da boravak djece na otvorenom treba pažljivo planirati.

–Igru na otvorenom najbolje je organizovati u jutarnjim ili kasnim poslijepodnevnim časovima, kada su temperature niže. Ukoliko se djeca ipak igraju napolju, potrebno je praviti redovne pauze u hladu i voditi računa o unosu dovoljne količine tečnosti.

Količina tečnosti koju dijete treba da unese zavisi od uzrasta, tjelesne mase i fizičke aktivnosti, ali tokom veoma toplih dana uglavnom iznosi od jednog do dva litra dnevno. Roditeljima se savjetuje da djeci nude vodu i kada ne traže da piju, jer mališani često zaborave na žeđ dok se igraju.

Posebnu pažnju treba obratiti na prve znakove dehidracije. Kod starije djece oni se najčešće ispoljavaju kroz vrtoglavicu, glavobolju, mučninu, gubitak apetita, pojačano znojenje praćeno blijedom lijepljivom kožom, intenzivnu žeđ, grčeve i ubrzano disanje.

Kod beba su simptomi nešto drugačiji i mogu uključivati manji broj mokrih pelena (manje od 4-6 mokrih pelena dnevno ili pelene nisu teške), tamniji urin jakog mirisa, suve usne, plač bez suza, uvučenu fontanelu, razdražljivost ili neuobičajenu pospanost, kao i hladne šake i stopala uz blijedu kožu.

– Roditelji ne bi smjeli zanemariti promjene u ponašanju djeteta, (poput letargije ili ekstremne razdražljivosti), učestalosti mokrenja, suhoću usta te nagli porast tjelesne temperature, jer se dječji organizam zagrijava tri do pet puta brže od odraslog, smanjeno mokrenje, suhoću usta ili nagli porast tjelesne temperature. Hitnu medicinsku pomoć treba potražiti ukoliko dijete ima temperaturu iznad 39,5 stepeni koja ne pada, učestalo povraća, postane dezorijentisano, dobije grčeve ili izgubi svijest, jer su to znakovi toplotnog udara – upozorava dr Jokić Vidović.

Kada je riječ o zaštiti najmlađih, bebe mlađe od šest mjeseci ne treba izlagati direktnom suncu. Prilikom šetnje preporučuje se korištenje suncobrana za kolica, ali bez njihovog potpunog prekrivanja dekama ili muslinskim pelenama, jer se tako stvara takozvani "efekat pećnice", koji dodatno povećava temperaturu u kolicima.

Za djecu stariju od šest mjeseci preporučuje se nanošenje kreme sa zaštitnim faktorom najmanje SPF 30, pola sata prije izlaska napolje, uz ponovno nanošenje svaka dva sata. Djeca bi trebalo da nose laganu odjeću od prirodnih materijala svijetlih boja, kao i šešire širokog oboda koji štite lice, vrat i uši.

Dr Jokić Vidović savjetuje da roditelji djeci nude po nekoliko gutljaja vode svakih 15 do 20 minuta, čak i kada ne osjećaju žeđ. Za bebe koje se isključivo doje preporučuju se češći podoji, dok se bebama hranjenim adaptiranim mlijekom može ponuditi ohlađena prokuvana voda između obroka. Ukoliko dijete odbija da pije, dobar izbor su namirnice bogate vodom, poput lubenice i krastavca, ili domaće ledene voćne poslastice bez dodatog šećera. Izbjegavajte slatka ili kofenska pića, koja mogu pogoršati dehidraciju.

Savjeti 

Kako bi se organizam lakše izborio sa visokim temperaturama, dr Radulović preporučuje:

• hronični bolesnici treba redovno da uzimaju propisanu terapiju i češće kontrolišu krvni pritisak, jer tokom velikih vrućina može doći do njegovog pada;

• pijte dovoljno tečnosti tokom cijelog dana, čak i kada ne osjećate žeđ;

• ishrana treba da bude lagana, sa što više svježeg voća, povrća, vitamina i minerala;

• tokom ljeta preporučuju se manji i češći obroci, uz izbjegavanje teške i jako začinjene hrane;

• nosite laganu odjeću od prirodnih materijala poput pamuka ili lana, svijetlih boja;

• izbjegavajte boravak na otvorenom u najtoplijem dijelu dana. Ukoliko morate izaći, koristite šešire, sunčane naočare i druga zaštitna sredstva;

• fizičku aktivnost planirajte u ranim jutarnjim ili večernjim satima.

Za prevenciju dehidracije preporučuje se unos vode, nezaslađenih čajeva, prirodno cijeđenih sokova bez dodatog šećera, kao i supa i čorbi koje doprinose nadoknadi tečnosti i elektrolita. Starijim osobama savjetuje se da tečnost piju redovno, bez obzira na osjećaj žeđi, jer se sa godinama taj osjećaj smanjuje.

Tokom ljeta korisno je konzumirati mlijeko i jogurt, a ishranu bazirati na manjim i češćim obrocima, uz što više svježeg povrća i salata. Začinjenu i tešku hranu treba svesti na minimum.

Ljekari podsjećaju da visoke temperature ne pogađaju samo hronične bolesnike. Sve češće i mlađe, zdrave osobe traže medicinsku pomoć zbog vrtoglavice, iscrpljenosti i dehidracije. Zato je važno slušati potrebe svog organizma i ukoliko se jave ozbiljnije tegobe na vrijeme potražiti savjet ljekara.