Rezistencija bakterija na antibiotike predstavlja jedan od najvećih izazova 21. vijeka, kako u svijetu tako i u kod nas, što naročito dolazi do izražaja u uslovima pandemije COVID-19.  SZO je napomenula da novi globalni podaci pokazuju da su bakterijske infekcije u zemljama širom svijeta već postale sve otpornije na antibiotsku terapiju i upozorila da bi upotreba antibiotika tokom pandemije koronavirusa mogla još više da podstakne ovaj trend.

Iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske već je najavljeno  da će u narednom periodu pooštriti kontrole u apotekama zbog povećane potrošnje u apotekama.

Šta pokazuju dosadašnja iskustva iz bolničke prakse kada je u pitanju upotreba antibiotika u liječenju Kovid -19?

Naša dosadašnja iskustva u liječenju Kovid-19 infekcije su pokazala jednu krajnje neracionalnu upotrebu antibiotika. U jednom momentu toka pandemije uočili smo izrazito povećanje korišćenja antibiotika već u ranoj fazi bolesti što je dovelo do toga da posledično hospitalizujemo veći broj oboljelih sa težom kliničkom slikom.

Koji protokoli za  liječenje Kovid-19 se koriste u RS?

Od maja 2020. sve zdravstvene ustanove širom Republike Srpske u svom radu koriste  Priručnik za liječenje infekcije izazvane novim virusom korona. To je treće izdanje priručnika koje koristimo uz Smjernice za liječenje pacijenata sa Kovid-19 infekcijom iz mjeseca oktobra 2020., a  koje nam je dostavljeno od strane Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite i koje predstavlja dijagnostičko-terapijski protokol u liječenju Kovid-19 infekcije.

Koje se greške najčešće prave kada je upotreba antibiotika u pitanju?

Najčešća greška je, svakako, prerano uključivanje antibiotika odnosno uključivanje antibiotske terapije prije oblika 3 bolesti koji podrazumijeva umjereno tešku kliničku sliku sa potvrđenom Kovid-19 infekcijom. To su bolesnici sa ili bez komorbiditeta i sa umjereno teškim oblikom infekcije (pneumonija sa znacima hipoksije). Prerano uključivanje antibiotske terapije, a posebno prerano uključivanje širokospektralne antibiotske terapije kao što su to fluorohinoloni treće i četvrte generacije doprinosi ne samo dužem trajanju same virusne infekcije nego doprinosi i promovisanju multirezistentnih bakterija i gljivica. Ukoliko na to dodamo i činjenicu da takvi bolesnici paralelno dobijaju visoke doze kortikosteroida, lako se dolazi do zaključka da se bolesnik uvodi u stanje teške imunodeficijencije u uslovima gdje lako mogu da nadvladaju rezistentni mikroorganizmi. Posledično, u Kovid bolnicu bivaju upućeni u septičkom stanju sa izazivačima koji pokazaju rezistenciju ka danas dostupnim antibioticima.

Koliko pacijenti samoinicijativno uključuju antibiotike u terapiju? Šta za posljedicu može nastati?

Ovdje sada govorimo o prelomnom momentu, jer za svako samoinicijativno liječenje postoji onda i mogućnost nabavke antibiotika bez prethodnog ordiniranja lijekova od strane ljekara sa primarnog nivoa zdravstvene zaštite. Neophodno je sprovesti opsežnu kontrolu načina kupovine antibiotika u apotekama otvorenog tipa i samim tim se vratiti u strogo kontrolisane tokove kojim bismo izbjegli nastanak teških posledica koje opterećuju rad zdravstvenih radnika u Kovid bolnicama, ali i utiču direktno na mortalitet od Kovid-19 infekcije.

Da li i u ljekarskoj praksi srećemo nekontrolisanu upotrebu lijekova, antibiotika?

Da, u ljekarskoj praksi se sreće nekontrolisana upotreba antibiotskih lijekova. To nije problem koji je vezan samo za našu zemlju, već je to jedan globalni problem te je SZO svake godine proglasila nedjelju borbe protiv antibiotske rezistencije koja obično bude tokom mjeseca novembra. No, mišljenja sam da je potrebno još intenzivnije podići svijest o neracionalnoj upotrebi anitbiotika i širem građanstvu predočiti zastračujuće posledice iste.

Vi ste klinički faramakolog i svakodnevno imate uvid u antibiotsku terapiju koja se daje bolesnicima u Bolnici “Sveti Vračevi”. Koliko često imate konsultacije na odjeljenjima i šta uočavate?

Naša bolnica je odlično organizovana po pitanju liječenja Kovid-19 oboljelih iz razloga što je u liječenju hospitalizovanih bolesnika uključen tim ljekara različitih specijalnosti. Prema tome, večina terapijskih odluka se donosi konzilijarno. Nažalost, ako se vratim na početak ovog razgovora, doći ćemo opet do činjenice da se nama obraćaju bolesnici sa izrazito teškom kliničkom slikom koji najčešće imaju razvijenu bakterijsku ili gljivičnu infekciju te prema tome zahtijevaju upotrebu antibiotika treće ili četvrte terapijske linije.

Naš infektolog i ja kao klinički farmakolog aktivno učestvujemo u ordiniranju antibiotske terapije kako ne Kovid bolesnika tako i Kovid bolesnika.

Uz primjenu antibiotika, obično se preporučuje i primjena probiotika. Koja je njihova uloga? Koji probiotici bi trebalo da prate antibiotsku terapiju?

Naša fiziološka crijevna flora je veoma važna u pogledu očuvanja imunološkog statusa organizma I danas je predmet brojnih kliničkih studija. Poremećaj crijevne flore može biti posledica različitih oboljenja, ali isto tako može dovesti I do nastanka određenog broja oboljenja, a to I jeste danas predmet brojnih medicinskih studija. Ono što jeste sigurno je da širokospektralna upotreba antibiotika narušava normalnu crijevnu flore, a istovremeno remećenjem prirodne ravnoteže dovodi do promovisanja potencijalno patogenih bakterija kao što je u prvom redu bakterija Clostridium difficille. Kada govorimo o Kovid-19 i ako na ovo dodamo činjenicu da Kovid sam po sebi djeluje negativno na ćelije u crijevima, dovodimo do zaključka da potpomažemo I sa ove strane težoj kliničkoj slici Kovid-19. Prema tome, svi bolesnici bi trebalo da koriste probiotske kulture koje imaju za zadatak da očuvaju normalnu ravnotežu crijevne flore.

Zašto se kaže da je centar našeg zdravlja u crijevima?

Ovdje već zalazimo u polje imunologije i govorimo o značaju crijeva u uticaju na kompletan imunološki sistem svakog organizma. Crijeva predstavljaju najveći dio ljudskog imunog sistema. Ona su kontinuirano izložena antigenima i imunomodulatornim agentima iz hrane i predstavljaju mjesto ulaska mnogih klinički važnih patogena.

Koje bakterije su nam danas najveća prijetnja kada je u pitanju rezistencija na antibiotike i da li je opravdana bojazan da bi u budućnosti mogli da imamo pandemiju neke “superbakterije”?

Cijela planeta ujednačeno ima problem sa istom grupom multirezistentnih bakterija i ja Vam mogu reći nazive onih koje su najzastupljenije klinički. U jedinicama intenzivnog liječenja su to Acinetobacter i Pseudomonas, potom multirezistentna Klebsiella, Proteus, Serratia. Kod osoba koje su na hroničnom program dijalize to je najčešće MRSA infekcija. Nekada bezazlena infekcija urinarnog trakta izazvana široko poznatom bakterijom Escherichia Coli je u bolničkim uslovima sve veći problem zbog rasta svoje rezistencije, nastala kao posledica neracionalne upotrebe bakterije u prehospitalnim uslovima.

Da li su nam i u kojoj mjeri danas prijetnja tkz. bolničke bakterije?

One su stalna prijetnja za sve pa i najrazvijenije zdravstvene sisteme. Izolati koji su prokuženi u bolničkim uslovima su potencijalno opasniji, jer nastaju u uslovima stalne ekspozicije različitim antimikrobnim agensima. Država aktivno sprovodi program sprečavanja nastanka i suzbijanja širenja bolničkih infekcija koji se primjenjuje u svim bolničkim ustanovama u Republici Srpskoj.

Da rezimiramo, u kojim situacijama je upotreba antibiotika opravdana, a u kojima je kontraidikovana?

Upotreba antibiotika je opravdana isključivo u liječenju bakterijskih infekcija i apsolutno je kontraindikovana u liječenju virusnih infekcija.

Najnovije vijesti

Vidi sve

16 дана активизма борбе против насиља над женама

SVJETSKA SEDMICA SVJESNOSTI O RACIONALNOJ UPOTREBI ANTIBIOTIKA 18 – 24. NOVEMBRA Antimikrobna rezistencija: Prijetnja koju možemo zaustaviti zajedno

БИЈЕЉИНСКА БОЛНИЦА ПРОСЛАВИЛА КРСНУ СЛАВУ „СВЕТЕ ВРАЧЕВЕ“: Представљени будући планови