JZU Bolnica "Sveti vračevi"

Vijesti

SVJETSKA SEDMICA SVJESNOSTI O RACIONALNOJ UPOTREBI ANTIBIOTIKA 18 – 24. NOVEMBRA Antimikrobna rezistencija: Prijetnja koju možemo zaustaviti zajedno

Objavljeno 20.11.2024.

Svjetska sedmica svjesnosti o racionalnoj upotrebi antibiotika (18 – 24. novembra) globalni je događaj kojem je cilj podizanje svijesti o važnosti pravilnog korištenja svih nama poznatih antibiotika, kako među stanovništvom, tako i među zdravstvenim radnicima. Ovaj period izabran je sa razlogom, budući da se upravo tada najčešće dešavaju zloupotrebe antibiotika.

SZO je antimikrobnu rezistenciju uvrstila u top 10 prijetnji globalnom zdavlju populacije. Oko 5 milona smrtnih slučajeva godišnje je povezano sa antimikrobnom rezistencijom, a procjenjuje se da bi do 2050. to moglo biti 8.2 miliona, ukoliko se ne preduzmu hitne mjere.

Antibiotici su prirodni, polusintetski ili sintetski lijekovi koji liječe infekcije uzrokovane štetnim mikroorganizmima, a bez značajne štete ljudskom organizmu. Međutim, njihova zloupotreba, naročito u terapiji virusnih infekcija, ne samo da ne pomaže, već može dovesti do razvoja višestruko rezistentnih bakterija.

Klinički farmakolog u JZU Bolnica “Sveti Vračevi”, dr Sanja Milovanović, navodi da rezistencija bakterija na antibiotike znači urođenu ili češće, stečenu otpornost na određene skupine antibiotika, a koja za posledicu ima ogroman medicinski značaj, jer može dovesti do nemogućnosti izlječenja bolesnika u ozbiljnijim medicinskim stanjima, posebno kada bolesnik ima pridružena brojna druga hronična stanja. Takve infekcije mogu ostaviti i određen stepen invaliditeta, uticati na kvalitet života, a u najtežim slučajevima mogu dovesti i do smrtnog ishoda što je i opisano u literaturi a posebno je karakteristika velikih zdravstvenih centara širom svijeta.

Upravo zbog značaja ovog problema, zdravstvene ustanove uvode programe kontrole upotrebe antibiotika bijeljinska Bolnica već sedam godina primjenjuje program upravljanja antimikrobnim lijekovima, koji uključuje precizne protokole i višestruku kontrolu liječenja.

"U sam program je uključeno svo medicinsko osoblje, a nivoi kontrole propisivanja su vezani za kliničke vodiče, medicinske algoritme te najčešće konzilijarne odluke koje proizlaze iz savremenih preporuka usklađenih sa našom lokalnom. Propisivanje lijekova koji pripadaju tzv. skupini rezervnih antibiotika je uvijek ordinirano od strane troje specijalista, a dužina trajanja liječenja se revidira više puta tokom trajanja liječenja samog pacijenta. Odabir lijekova, dužina liječenja, dijagnostički protokol, sve je to usklađeno prema individualnim karakteristikama bolesnika, ali uvijek u skladu sa aktuelnim svjetskim preporukama," navodi dr Milovanović.

Dr Aleksandra Radojičić, šef odsijeka za infektologiju u bijeljinskoj Bolnici, skreće pažnju i na problem upotrebe antibiotika u savremenoj veterini. Antibiotici i hormoni, koji se koriste za povećanje prinosa kod životinja, indirektno utiču na ljude kroz konzumaciju mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda.

"Unosimo antibiotike kojima su životinje tretirane, što je još jedan aspekt razvoja rezistencije bakterija na antibiotike," napominje dr Radojičić.

Dodaje i da ljekari često zbog straha ili pod pritiskom pacijenta daju antibiotike u virusnim ili gljivicnim infekcijama, gdje im nije mesto. “Virusne infekcije se leče antivirusnim lekovima, po protokolima. Antibiotik u virusnoj infekciji će pogoršati stanje pacijenta, prolongirati infekciju i napraviti dodatnu rezistenciju na antibiotik. Antibioticima se ne skida temperatura! Većina ljudi na svoju ruku u kućnim uslovima uzima antibiotike, bez konsultacije sa svojim lekarom. Mahom uzimaju lekove koji su im ostali ili ih kupe u apoteci bez recepta. To je još jedan od aspekata koji dovodi do porasta rezistencije na antibiotike,” istakla je dr Radojičić i dodala da je dugotrajan proces razvoja novih antibiotika.

"Trenutno koristimo nove kombinacije postojećih molekula, ali je dobra vijest da dio starijih generacija antibiotika, koji se dugo nisu koristili, sada ponovo djeluje na neke bakterije jer su 'zaboravile' na otpornost."

Služba za mikrobiologiju sa parazitologijom bijeljinske Bolnice prati rezistenciju invazivnih izolata kao dio CAESAR (Central Asian and European surveillance of Antimicrobial Resistance) mreže, te je ova ustanova na taj način uključena u nadzor nad antimikrobnom rezistencijom ističe načelnica ove Službe dr Sanda Lazić.

“U našoj zemlji evidentan je trend porasta rezistecije Klebsiella pneumoniae na karbapeneme I cefalosporine III generacije, Acinetobacter sp. na karbapeneme; Escherichia coli na fluorohinolone; Enterococcus sp. na vankomicin, Streptococcus pneumoniae na makrolide te blagi porast MRSA. Slična situacija je i u zemljama u okruženju, izuzev Slovenije koja ima manju stopu rezistencije zbog efikasnog nadzora nad upotrebom antibiotika,” navela je dr Lazić.

Dr Lazić ističe da svaki pojedinac može pomoći u sprečavanju razvoja i širenja otpornosti na antibiotike na sljedeće načine:

• nemojte uzimati antibiotike za liječenje virusnih infekcija, poput gripa i prehlade,

• antibiotike uzimajte isključivo po preporuci ljekara, pridržavajte se načina uzimanja, vremena i trajanja liječenja; ne prekidajte uzimanje antibiotika bez dogovora sa ljekarom, osim ako imate ozbiljnu nuspojavu,

• nemojte davati antibiotike drugima, niti ih uzimati od drugih,

• antibiotike koje više ne upotrebljavate ili im je istekao rok, ne bacajte u smeće niti u toalet; takve antibiotike treba odnijeti u apoteku da ih oni zbrinu na propisani način.

• ruke perite redovno običnim sapunom i vodom najmanje 20 sekundi; to je dobar način prevencije mnogih zaraznih bolesti,

• skladištenje, rukovanje i pripremu hrane raditi na siguran način

Što se tiče savjeta za ljekare, dr Lazić kaže da oni imaju ključnu ulogu u borbi protiv antimikrobne rezistencije. Savjet je da se propisuju samo onda kada su neophodni i da ne podlegnu na ponekad neopravdane zahtjeve pacijenata za prepisivanjem antibiotika. Ljekari moraju objasniti pacijentima da antibiotike koje su im prepisali trebaju uzimati do kada je propisano, čak i ako se osjećaju sasvim zdravi. Takođe, zajedno s ostalim zdravstvenim radnicima u zdravstvenim ustanovama, trebaju dosledno provoditi higijenske i druge preventivne mjere.

Najnovije vijesti