Vijesti

OBILJEŽAVAMO SEDMICU BORBE PROTIV GLAUKOMA

Objavljeno 16.03.2022.
News cover image

Glaukom ili zelena mrena predstavlja grupu oboljenja koja se karakterišu određenim oštećenjima očnog živca i ispadima u vidnom polju. Očni živac je odgovoran za prenos podataka o onome što vidimo u obliku električnog impulsa do mozga. Kod glaukoma, vlakna očnog nerva postepeno propadaju, što trajno i nepopravljivo oštećuje očni nerv i uzrokuje nepovratno pogoršanje vida. Glaukom je vodeći uzročnik sljepila u svijetu s najčešće asimptomatskim početkom ali tok i ishod bolesti zavise od rane detekcije. Zbog toga je informisanje ljudi o faktorima rizika te podsticanje na redovne oftalmološke preglede ključno u borbi protiv glaukoma.

ŠTA JE GLAUKOM I ZAŠTO SE NAZIVA “TIHI KRADLJIVAC VIDA”?

Najčešći uzrok ovog oboljenja je viši očni pritisak nego što vaskularni sistem papile očnog živca može da podnese. Povišeni očni pritisak nastaje zbog neravnoteže između nastajanja i oticanja očne vodice u prednjem dijelu oka. Budući da se očna vodica zadržava u oku, uzrokuje porast očnog pritiska koji vrši pritisak na očni živac. Ako stanje traje dugo, vlakna očnog živca su nepopravljivo oštećena.

Normalne vrijednosti intraokularnog pritiska (IOP) kreću se od 10-21 mmHg, sa dnevnim oscilacijama koje ne prelaze 5mmHg. Važno je istaći da povišen očni pritisak nije isto što i glaukom iako se ta dva termina često upotrebljavaju kao sinonim. Povišen intraokularni pritisak je samo simptom a glaukom je bolest koju karakteriše trijas simptoma: IOP veći od 21 mmHg ; centralna ekskavacija ili udubljenje papile očnog živca ; ispadi vidnog polja. Međutim, zabilježene su promjene na papili očnog živca u stanjima normalnog IOP i tada je riječ o normotenzivnom glaukomu. To  jasno ukazuje da se vrijednosti IOPa ne smiju uzimati kao jedini kriterijum za postavljanje dijagnoze glaukoma.

Glaukom je značajan javnozdravstveni problem  jer je vodeći uzročnik nepovratnog gubitka vida širom svijeta. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije  79,6 miliona ljudi u svijetu ima dijagnostikovan glaukom do 2020. godine a trend oboljelih je u konstantnom porastu. Bilateralno sljepilo ima oko 12 miliona ljudi.

Obzirom da glaukom prvo napada periferni vid u vidnom polju su uočljivi periferni defekti, dok centralni vid dugo ostaje očuvan, naziva se i ”tihi kradljivac vida” upravo iz razloga što su prvi simptomi  bolesti “nijemi”. Ukoliko se otkrije pravovremeno, bolest se može kontrolisati i izbjeći gubitak vida, što jasno ukazuje na činjenicu da su rano otkrivanje i adekvatan tretman najvažniji za sprečavanje sljepila.

Uzroci nastanka glaukoma još uvijek nisu potpuno jasni, ali bolest češće pogađa ljude koji imaju određene faktore rizika, kao što su: 

Klinički glaukom se dijeli na primarni, sekundarni i kongenitalni. Primarni glaukom se dijeli na primarni glaukom otvorenog ugla i primarni glaukom zatvorenog ugla. Klinička slika primarnog glaukoma otvorenog ugla veoma je oskudna i dugo vremena nije praćena nikakvim subjektivnim smetnjama, osim lake napetosti i težine u očima, dok se glaukomi zatvorenog ugla  javljaju sa karakterističnim simptoma u vidu bolova i crvenila oka sa značajnm padom u vidnoj oštrini. Može biti praćen glavoboljom, mučninom i povraćanjem. Sekundarni glaukomi nastaju kao posljedica nekog poznatog očnog oboljenja, najčešće su to zapaljenja – uveitisi i povrede oka zbog nastanka priraslica u komornom uglu. Možemo ga očekivati i kao komplikaciju sazrijevanja katarakte, kada nabubrelo sočivo sužava prednju očnu komoru i komorni ugao ili blokira zjenični predio i prekida komunikaciju očne vodice iz zadnje u prednju očnu komoru.

ZNAČAJ SKRININGA I RANOG OTKRIVANJA GLAUKOMA

Za postavljanje dijagnoze glaukoma važno je mjerenje intraokularnog pritiska, pregled papile očnog živca kao i pregled vidnog polja uz kompletan oftalmološki nalaz. Zlatni standard u mjerenju očnog pritiska jeste aplanaciona tonometrija po Goldmannu koja se vrši u lokalnoj kapljičnoj anesteziji. Za pregled papile očnog živca bitan je detaljan oftalmološki pregled zadnjeg segmenta oka a dijagnostika je podignuta na viši nivo sa otkrivanjem optičke koherentne tomografije ( OCT). Pregled vidnog polja vrši se pomoću kompjuterizovanog vidnog polja ( KVP).

Sve ove dijagnostičke metode se sada redovno obavljaju u Bolnici “Sveti Vračevi” u Bijeljini zahvaljujući razumijevanju rukovodstva, prije svega direktoru prof. dr Zlatku Maksimoviću, čijim zalaganjem je nabavljena najsavremenija oprema i značajno unaprijeđen dijagnostički rad u oblasti oftalmologije.

Medikamentozna terapija u vidu kapi za snižavanje očnog pritiska je uspješna u kontroli glaukoma kod većine pacijenata. Za očuvanje vida važno je da se kapi uzimaju redovno, prema uputstvu ljekara, kako bi se spriječila progresija bolesti. Pomoću kapi ne mogu se korigovati postojeće promjene u vidu ali se trenutno stanje može održavati, tako da glaukom ne napreduje. Kada terapija kapima nije dovoljno efikasna glaukom se može liječiti operacijama ili laserom. Pravilno uzimanje terapije kod oboljelih od krucijalnog je značaja te je o tome potrebno edukovati pacijente. U slučaju nuspojava, pacijent o tome treba obavijestiti oftalmologa, nije preporučljivo samoinicijativno povećavati ili smanjivati terapiju. Ako se ne poštuju uputstva ljekara i prekine se sa terapijom, bolest može napredovati i prouzrokovati trajni gubitak vida.

Obzirom da je glaukom tihi kradljivac vida najvažnije ga je preduhitriti a to se može postići adekvatnom prevencijom koja podrazumijeva redovne oftalomoške kontrole i mjerenje očnog pritiska. Osobama starijim od 40 godina preporučuju se redovni pregledi na svake 3 godine, a osobe koje imaju pozitivnu porodičnu anamnezu jednom godišnje.

Bijeljinska bolnica će se pridružiti Svjetskoj nedjelji borbe protiv glaukoma organizovanjem besplatnih mjerenja očnog pritiska za sve građane, u četvrtak, 17.marta 2022. godine:

Prijemna očna ambulanta /nova bolnica/ od 10h do 12 h

Očna ambulanta u poliklinici /stara hirurgija/ od 16 h do 18 h

/Za dolazak nije potrebno zakazivanje, niti posjedovanje zdravstvene knjižice/

Dr Daliborka Ješurić, načelnica Odjeljenja za oftalmologiju

Dr Ivana Popović, specijalizant oftalmologije