Svake godine 26. juna, širom svijeta se obilježava Međunarodni dan borbe protiv zloupotrebe droga i nezakonitog prometa drogama. Ovaj datum, ustanovljen od strane Ujedinjenih nacija 1987. godine, ima za cilj da podigne svijest javnosti o ozbiljnim posljedicama zloupotrebe psihoaktivnih supstanci na pojedinca i društvo u cjelini.

Zloupotreba droga danas predstavlja jedan od najozbiljnijih zdravstvenih i socijalnih problema, kako u svijetu, tako i kod nas. Njene posljedice nisu samo zdravstvene – droga dovodi do porasta nasilja, kriminala, narušava porodične odnose, uzrokuje socijalnu isključenost i gubitak životnih prilika. Posebno zabrinjava činjenica da su najugroženija populacija mladi ljudi.

Povodom ovog značajnog datuma, razgovarali smo sa psihijatrima iz JZU Bolnica „Sveti Vračevi“ Bijeljina dr Vanjom Radosavljević, dr Aleksandrom Radosavljevićem i dr Aleksandrom Milićevićem. Svi oni, kao dio stručnog tima koji se svakodnevno bavi liječenjem bolesti zavisnosti, podijelili su važne informacije o prirodi ovog problema, njegovim uzrocima i mogućnostima liječenja.

Dr Vanja Radosavljević objašnjava da je narkomanija hronično oboljenje koje karakterišu psihička i fizička zavisnost od psihoaktivnih supstanci. Osobe koje razviju zavisnost vremenom postaju nesposobne da funkcionišu bez unosa droge, pri čemu se razvija i tolerancija – potreba za sve većim dozama kako bi se postigao isti efekat.

„Zavisnici prolaze kroz ozbiljne promjene na psihičkom, fizičkom, moralnom i duhovnom planu. Dolazi do propadanja ličnosti, narušavanja zdravlja, gubitka socijalnih veza i radnih sposobnosti“, ističe dr Vanja.

Ona posebno upozorava da mladi često počinju sa eksperimentisanjem, vjerujući da će droga povećati kreativnost, koncentraciju ili socijalnu sigurnost. „Nažalost, to je jedna od najvećih zabluda koja vodi u zavisnost“, naglašava dr Vanja.

Dr Aleksandar Radosavljević ističe da se posljednjih godina bilježi porast dostupnosti i upotrebe psihoaktivnih supstanci i u našem gradu i regiji.

„Droge su postale lako dostupne, a naročito među mladima postoji tendencija da se eksperimentisanje sa psihoaktivnim supstancama posmatra kao dio odrastanja. Najčešće se prvo posegne za alkoholom i cigaretama, potom marihuanom, a kasnije i za težim drogama“, kaže dr Radosavljević.

Posebno zabrinjava trend romantizacije upotrebe marihuane kroz filmove, gdje se ona često predstavlja kao bezopasna. „To je početni korak koji otvara vrata prema težim oblicima zavisnosti“, dodaje on.

Liječenje bolesti zavisnosti je proces koji zahtijeva vrijeme, strpljenje i angažman cijelog tima stručnjaka i u našoj zdravstvenoj ustanovi individualan je pristup svakom pacijentu.

Dr Aleksandar Radosavljević pojašnjava da liječenje započinje medicinski praćenjenjem i uklanjanjem supstance iz organizma, uz kontrolu simptoma apstinencijalne krize. Primjena lijekova koji pomažu u smanjenju žudnje za drogom, stabilizaciji raspoloženja i liječenju pratećih psihičkih poremećaja poput anksioznosti i depresije. Tok liječenja obuhvata i psihoterapijski rad sa ciljem podrške pacijenatima koji se suočavaju sa stresom i promjenom načina razmišljanja i ponašanja. Rad sa porodicom pacijenta je od izuzetne važnosti. Psihijatri kroz savjetodavni rad pružaju podršku porodici, pomažući im da bolje razumiju bolest zavisnosti i nauče kako da budu oslonac svom članu u procesu oporavka. „Naš cilj nije samo da pacijent prestane sa uzimanjem droge, već da postigne dugotrajnu apstinenciju i da se uspješno vrati normalnom životu, zaposlenju, obrazovanju, porodici i društvenim aktivnostima“, naglašava dr Radosavljević. Posebno ohrabruje činjenica da su brojni pacijenti danas funkcionalni članovi društva zaposleni, porodično stabilni i motivisani da pomognu drugima.

Prema riječima dr Aleksandra Milićevića, najviše su ugroženi mladi koji dolaze iz disfunkcionalnih porodica, oni koji su izloženi vršnjačkom pritisku, emocionalnim traumama ili koji imaju psihičke smetnje.

„Mladi koji se osjećaju nesigurno, usamljeno, depresivno ili anksiozno često traže bijeg u drogi. Takođe, veliki rizik predstavljaju i osobe sklone impulzivnom ponašanju i one sa niskim samopouzdanjem“, pojašnjava dr Milićević.

On ističe važnost rane intervencije. „Ako roditelji, nastavnici ili prijatelji primijete promjene u ponašanju kao što je povlačenje, razdražljivost, smanjen interes za školu i društvene aktivnosti važno je što prije potražiti stručnu pomoć“, dodaje dr Milićević.

Svi naši sagovornici poručuju da droga ne rješava probleme – ona ih samo dodatno stvara.

Najnovije vijesti

Vidi sve

26. JUN – MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV ZLOUPOTREBE DROGA

KADA HUMANOST PUTUJE PREKO GRANICA: Dr Nenad Joldić pokrenuo humanitarnu inicijativu za najmlađe pacijente

Dr Daliborka Ješurić, načelnica Odjeljenja za oftalmologiju u JZU Bolnica “Sveti Vračevi” Bijeljina: NEMA LISTI ČEKANJA ZA OPERACIJU KATARAKTE